Zlato dominira 2025.: cijena skočila 40 posto, obveznice u padu

Zlato je u 2025. godini doživjelo povijesni uzlet. Od početnih 2.658 dolara po unci početkom siječnja do rujanskih 3.600 dolara, cijena je skočila gotovo 40 posto. Najveći rast zabilježen je u prvom tromjesečju, kada je zlato nadmašilo sve glavne klase imovine i postavilo nove rekorde iznad 3.400 dolara. Nakon kratkih korekcija u proljeće, trend se ponovno ubrzao, potaknut očekivanjima popuštanja monetarne politike, sve većom potražnjom središnjih banaka i padom povjerenja u obveznice.

Zbog svega toga, zlato se ove godine našlo na vrhu investicijskih želja. Tradicionalno smatrano zaštitom od inflacije i geopolitičkih potresa, njegova je cijena u 2025. dosegnula rekorde i rast od 40 posto što je najbolji rezultat još od davne 1978. Ako ga usporedimo s globalnim tržištima dionica koje također bilježe solidne prinose, i dalje se ne mogu mjeriti sa zlatom. Obveznice pak ulaze u još jednu godinu razočaravajućih rezultata.

Zašto obveznice više ne štite portfelje

Američki trezorski zapisi i europske državne obveznice desetljećima su služili kao zaštitni osigurač u portfeljima. Njihova vrijednost obično je rasla u razdobljima gospodarskog usporavanja, kada su dionice padale. No taj odnos vrijedio je samo dok je inflacija bila niska i stabilna. Od vrhunca 2020., europske državne obveznice izgubile su oko 20 posto vrijednosti, a američke dugoročne obveznice čak polovicu. Od početka 2025. referentni europski obveznički indeksi pali su dodatna 2 posto, čime su podbacili u odnosu na dionice i robe.

Za ulagače koji se oslanjaju na klasičnu strategiju 60/40 (60% dionice, 40% obveznice), rezultati su ispod očekivanja. U posljednjih pet godina takvi portfelji donijeli su tek 32 posto povrata, dok je S&P 500 sam porastao 109 posto.  Štoviše, diverzifikacijska uloga obveznica oslabjela je pa su portfelji bilježili podjednaku volatilnost i dublje gubitke nego čisto dioničke alokacije. U konačnici, inflacija ostaje glavni neprijatelj obveznica, nagrizajući realne prinose i oduzimajući im status “sigurne luke”. U tom vakuumu zlato preuzima središnju ulogu.

Zaštita od dvostrukog rizika

Kako obveznice gube sposobnost zaštite, ulagači se sve više okreću zlatu, imovini koja je slabo korelirana s drugim klasama i može amortizirati udare istodobno iz dioničkog i obvezničkog segmenta.

Primjeri poput prodaje nakon 'Dana oslobođenja' u travnju pokazali su da su dionice i obveznice padale sinkronizirano, bez alternativnog utočišta. Slične obrasce svijet je već vidio 1970-ih, u razdoblju visoke inflacije i slabe vjerodostojnosti središnjih banaka, tada je, kao i sada, zlato bilo pobjednik.

Analitičari Goldman Sachsa ističu da su portfelji kombinacije dionica i obveznica najranjiviji u dva slučaja: kad se urušava povjerenje u institucije (1970-e) i kada opskrbni šokovi potiču stagflaciju (2022.). U oba scenarija zlato je povijesno donosilo izvanredne rezultate.

Središnje banke predvode trend

Ključni impuls potražnji dolazi od središnjih banaka, osobito u zemljama u razvoju. Nakon što su zapadne sankcije 2022. zamrznule ruske devizne rezerve, zemlje poput Kine, Indije i Turske ubrzale su proces smanjenja ovisnosti o dolaru, ulažući milijarde u zlato. Prema podacima MMF-a, kupnja zlata od strane središnjih banaka porasla je pet puta od veljače 2022.

Privatni investitori slijede isti put. Najveći svjetski ETF koji prati cijenu fizičkog zlata, SPDR Gold Shares (GLD), privukao je 11,3 milijarde dolara (9,63 mlrd. eura) novih ulaganja samo ove godine, na putu da nadmaši rekord iz 2020.

Za razliku od obveznica, zlato ne ovisi o vjerodostojnosti vlada ili monetarnih institucija. Ne može ga se tiskati, devalvirati niti podvrgnuti sankcijama. U svijetu rastućih dugova, političke polarizacije i institucionalnih rizika to je sve poželjnija kvaliteta.

Politički rizik potiče potražnju

Visoka razina javnog duga i labava fiskalna politika dodatno ugrožavaju perspektivu obveznica. Ako središnje banke budu prisiljene umjetno držati prinose niskima kako bi se servisirali dugovi, tzv. 'financijska represija', realni prinosi mogli bi ostati negativni godinama.

Posebno u SAD-u raste zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja na monetarnu politiku. Napadi Donalda Trumpa na predsjednika Fed-a Jeromea Powella otvaraju pitanje hoće li neovisnost američke središnje banke biti ugrožena, a time i njezina sposobnost suzbijanja inflacije. Goldman Sachs procjenjuje da bi premještanje samo 1 posto američkih privatnih ulaganja iz državnih obveznica u zlato moglo podići cijenu na gotovo 5 tisuća dolara (4.263 eura) po unci. U umjerenijem scenariju, zlato bi moglo dosegnuti 4 tisuće dolara (3.410 eura) već do sredine 2026.

Povijesni uzlet zlata u 2025. nadilazi kratkoročne tržišne trendove. On signalizira dublju promjenu u investicijskim prioritetima. Kako obveznice gube defenzivnu ulogu, a politički rizici narušavaju povjerenje u monetarne institucije, zlato se ponovno nameće kao ultimativna sigurna imovina. Njegova neovisnost, otpornost na inflaciju i nekoreliranost s drugim klasama čine ga ključnim stabilizatorom portfelja u vremenu kada tradicionalni zaštitni mehanizmi zakazuju. U strategijama koje su desetljećima počivale na obveznicama, danas sve češće glavnu ulogu preuzima upravo zlato.