Iz europskih dioničkih fondova proteklih šest mjeseci izvučene 83 milijarde dolara

Stampedo investitora napušta Europu. Ekonomski neosviješten čitatelji mogao bi pomisliti da nekritički prenosimo senzacionalističke Bloombergove tekstove, ali s obzirom na to da taj medij inače nema baš takav diskurs, vrijedi se zapitati postoji li određeni odljev imovine iz EU, a odgovor je da postoji i da on uopće nije tako malen.

Naime, prema analitičarima iz nekoliko europskih banaka, a prenosi ih spomenuti medij, menadžeri novca odnosno upravitelji imovinom izvukli su iz europskih dioničkih fondova u proteklih šest mjeseci 83 milijarde dolara! Prvo su pobjegli Amerikanci, BlackRock, američka multinacionalna investicijska tvrtka i najveći svjetski upravitelj imovinom (koja je u jednom trenutku prije 14 godina promišljala da preuzme Agrokor od Ivice Todorića), a onda se u bijeg dao i najveći europski investitor Amundi, francuska tvrtka za upravljanje imovinom.

– Vrijeme je da se smanji izloženost europskom dioničkom kapitalu i da postanemo defenzivniji. Vrijednost imovine trenutačno ima veću prednost SAD-u u odnosu na Europu, koja je sve više izložena stagflatornom šoku pogoršanom geopolitičkim tenzijama i ovisnošću regije o uvozu ruske energije – rekao je Matteo Germano, zamjenik Amundijeva CIO-a.

Najgore tek dolazi

A takve odluke i ne čude kad se stvar ogoli do kraja. Rat, racionalizacija potrošnje energije i možebitne redukcije struje, najava nacionalizacije energetskih tvrtki, ograničavanje cijena i druge intervencije države u tržište, kao i tinjajuća recesija, razlozi su koji su investicijske fondove naveli da svoju imovinu ipak udome negdje gdje nema toliko turbulencija i rizika. Možda će Europa i prevladavati sve te nevolje, ali ulagači se ne misle zadržavati da bi saznali kada i pod koju cijenu.

Sve to 'platili' smo i smanjenjem prognoza za kraj godine. Tako i analitičari Bank of America i JP Morgan Chasea procjenjuju pad europskih dionica iz kategorije Stoxx 600, koja predstavlja burzovni indeks najjačih europskih dionica iz 17 zemlja Europe, među kojima su i tvrtke iz Velike Britanije i Švicarske, a ništa se bolje ne piše ni Euro Stoxxu 50, burzovnom indeksu koji predstavlja 50 dionica tvrtki koje se smatraju vodećima u svojim sektorima u 11 zemalja eurozone. Ode lova, a ode i vrijednost najjačih kompanija.

A sve se to događa u trenucima dok ECB, europska središnja banka, pokreće agresivnu kampanju za obuzdavanje inflacije. Europska središnja banka podigla je prošli tjedan kamatne stope za povijesnih 75 baznih bodova i obećala nekoliko daljnjih povećanja za 19-članu eurozonu. Rast kamata za ogoljela poduzeća koja imaju limitiran pristup kapitalu sigurno nije jamstvo za jednu lijepu ekonomsku priču. A vrlo je diskutabilno kako će svemu tome pristupiti i europske vlade, koje su ionako u škripcu, barem kad se mnogima, pa i Hrvatskoj, uzme omjer duga prema BDP-u.

– Očekujemo recesiju u Europi s obzirom na energetsku krizu, ali mislimo da cijene dionica još nisu počele reagirati na ono što dolazi – rekao je Wei Li, glavni globalni investicijski strateg BlackRocka sa sjedištem u Londonu.

Prednosti slabijeg eura

I doista, glavni europski burzovni indeks pao je samo 14 posto u 2022., što je daleko manje od pada vrijednosti dionica u SAD-a i svjetskog indeksa MSCI, a analitičari to pripisuju prednosti slabe valute, eura, koja izvoz čini konkurentnijim, koji je, između ostalog, potaknuo sezonu zarada europskih poduzeća u drugom tromjesečju.

Uostalom, ne treba zaboraviti i jak turistički sektor, koji je dao 'poguranac' Europi u ljetnim mjesecima, jeftina valuta dovela je na Stari kontinent ne samo turiste iz SAD-a, nego i iz drugih zemalja, što je potaknulo potrošnju, a potrošnja ekonomske aktivnosti. No, sve je to bilo odgađanje neizbježnog, smatraju analitičari.

Dok se Stari kontinent suočava s onim što je Finska opisala kao trenutak 'energetske industrije Lehman Brothersa', upozorenja da će potpuno zatvaranje ruskog plina gurnuti regiju u recesiju postaju sve glasnija. Prognoze među ekonomistima za recesiju u eurozoni tijekom sljedeće godine rasle su svakog mjeseca u 2022., a izgledi su u kolovozu dosegnuli 60 posto. Stratezi Citigroupa već su priopćili kako očekuju niz sniženja rejtinga za zemlje u eurozoni, pa i kompanije, i to u sljedećih nekoliko mjeseci, a njihovi kolege iz Morgan Stanleyja upozoravaju da će profitne marže tih istih kompanija biti suočene s najvećim padom u više od desetljeća.

No, prijeteće gospodarsko usporavanje nesrazmjerno će pogoditi europske dionice, čak i ako visoka inflacija smanji potencijalne povrate na obveznice, smatra Milla Savova, strateginja u Bank of America, čiji je tim analitičara dodatno snizio očekivanja za europski Stoxx 600 u kolovozu. A tu će cijenu najviše platiti njemačka poduzeća.

Naime, Njemačka sa svojom visokom izloženošću nestašicama plina i cikličkim industrijama postala je omiljena meta prodavača na kratko. Njemačkim dionicama već se nekoliko mjeseci trguje daleko manje nego dionicama tvrtki iz nekih drugih zemalja Europe, što gotovo nikada nije slučaj.

Vrhnje će brati preko Bare

Analitičari se također snažno klade protiv europskih obveznica, koje bi se inače upotrijebile za ublažavanje recesije. Ulagači neprestano gomilaju kratke pozicije na njemačkim obveznicama dok se prinosi kreću blizu najviše razine u desetljeću. Sve u svemu, situacija s financijskom imovinom u Europi izgleda mračnije nego u drugim dijelovima svijeta. Odljevi iz ETF-ova usmjerenih na Europu najveći su u najmanje 15 godina, a to znači loše vijesti i za domaće investitore, koji unazad nekoliko godina otkrivaju i tu investicijsku priliku.

A kad nekome smrkne, drugom svane, tako je i sad. Dok se novac povlači iz Europe, SAD nastavlja privlačiti investicije i one koji žele stabilnost za svoju imovinu. Šteta što se to još ne vidi na vrijednosti američkih dionica, ali analitičari su skloni vjerovati da će se i to uskoro promijeniti.