Financije
StoryEditor

Iznos depozita građana kod banaka predstavlja oko 50 posto očekivanog BDP-a Hrvatske za 2023.

31. Listopad 2023.
foto Shutterstock

Krajem 2022. je zabilježen značajan rast depozita građana kao posljedica uvođenja eura, a on se nastavio i tijekom ove godine. Trenutni iznos štednje građana kod banaka od 37,6 milijardi eura predstavlja oko 50 posto očekivanog BDP-a Hrvatske za 2023. godinu, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB). 

Stopa rasta depozita kućanstava nastavila je ubrzavati te je u kolovozu rasla po godišnjoj stopi od oko sedam posto, a nakon uvođenja eura kao službene valute oko 93 posto iznosa depozita građana je u domaćoj valuti.  

Prema podacima monetarne statistike, na kraju rujna 2023. ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 61,2 milijarde eura. Ukupni depoziti domaćih sektora tijekom trećeg tromjesečja 2023. porasli su za 3,6 milijardi eura ili 6,3 posto, a u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2022. zabilježen je porast od 3,6 milijardi eura ili 6,2 posto. Time je godišnja stopa rasta ukupnih depozita na kraju rujna 2023. ostala ista kao i na kraju lipnja 2023. godine, kazali su iz HNB-a. 

Promatrano po sektorima, tijekom trećeg tromjesečja 2023. najveći porast depozita zabilježen je kod nefinancijskih društava za 1,5 milijardi eura ili deset posto i kućanstava za 1,3 milijarde eura ili 3,7 posto, dok su depoziti opće države porasli za 0,5 milijardi eura, odnosno 12,2 posto. 

Digitalizacija banaka privlači potrošače

Oročeni depoziti i dalje čine svega oko jedne četvrtine ukupnih depozita građana što je rezultat dugog razdoblja s povijesno niskim kamatnim stopama. Europska središnja banaka je u cilju obuzdavanja visokih stopa inflacije značajno zaoštrila monetarnu politiku te je podizala ključne kamatne stope na deset uzastopnih sjednica Upravnog vijeća što je utjecalo i na kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana u kolovozu je rasla na godišnjoj razini za 1,23 postotna boda te se očekuje da će se udio oročenih depozita povećavati usporedno s rastom kamatnih stopa na štednju.

Banke ulažu značajna sredstva u digitalizaciju svojih usluga i proizvoda što ima direktan utjecaj na sve veći dio ugovaranja poslova između potrošača i banaka te obavljanja platnih transakcija uz pomoć modernih tehnologija elektronskim putem. Udjel elektroničkih naloga u ukupnim kreditnim nalozima potrošača nastavio je rasti sa 72 posto u prvoj polovini 2022. na 74,6 posto u istom razdoblju 2023. Značajniji rast primjećen je i kod naloga zadanih putem mobilnih uređaja koji prema zadnjim podacima predstavljaju 65,8 posto u strukturi ukupnih naloga, odnosno 88,2 posto u strukturi samo elektroničkih naloga.

- Potrošači i dalje prepoznaju banke kao partnere koji u isto vrijeme jamče sigurnost i najbolji omjer kvalitete i cijene usluge. Hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala veću od 22 posto i prema tom kriteriju nalaze se među ponajbolje kapitaliziranima u svijetu. To je jamstvo sigurnosti štednje građana kao i sposobnosti banaka da kroz pružanje usluga i ponudu kredita podupru daljnji gospodarski oporavak, investicije i otvaranje novih radnih mjesta - zaključuju iz HUB-a. 

21. srpanj 2024 09:03