Je li moguće u nekim slučajevima zaobići naplatu u rubljima?

Hrvatske tvrtke koje su poslovale s Rusijom trenutačno imaju milijardu i pol razloga za brigu. Toliko je, naime, iznosio lanjski izvoz u tu zemlju, a s obzirom na sankcije Zapada prema Rusiji i odluku ruskog predsjednika da se sva plaćanja iz te zemlje obavljaju u rubljima, uzrok tih briga više je nego jasan. Kako naplatiti poslove napravljene u Rusiji, pitanje je koje muči cijeli niz tvrtki koje su poslovale s najvećom zemljom na svijetu ili to još čine.

Sudeći prema informaciji koju smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore, jednoznačan odgovor na to pitanje ne može se dati jer Putinovu uredbu koja je donesena početkom ožujka i prema kojoj se dugovanja državnog i korporativnog duga moraju isplatiti u rubljima kada premašuju 10 milijuna rubalja (oko 120.000 eura) moguće je pojedinim slučajevima i zaobići.

Famozni račun 'C'

– Prema Uredbi dužnik ima pravo ruskoj kreditnoj organizaciji predati zahtjev za otvaranje (uime stranog vjerovnika ili strane organizacije, koja ima pravo, u skladu sa svojim osobnim pravom, evidentirati i prenositi prava na vrijednosne papire (strani nominalni imatelj), u pogledu kojih se izvršava ispunjenje obveza) računa tipa 'C', namijenjenog za namirenje po tim obvezama. U cilju ispunjenja obveza vezanih uz izdavanje vrijednosnih papira, dužnik ima pravo napraviti takav zahtjev nebankarskoj kreditnoj instituciji koja je središnji depozitar u skladu s Federalnim zakonom od 7. prosinca 2011. Način računa tipa 'C' uspostavlja se Odlukom Upravnog odbora Centralne banke Ruske Federacije i podložan je službenoj objavi u skladu s člankom 7. Federalnog zakona od 10. srpnja 2002. 'O Centralnoj banci Ruske Federacije (Banka Rusije)'. Račun tipa 'C' vodi se u rubljima.

Prema tome sve tvrtke iz Rusije koje obavljaju određene financijske transakcije prema EU zemljama podnose zahtjev prema Centralnoj banci RF, koja im daje mogućnost otvaranja posebnog računa preko kojeg se mogu vršiti uplate/isplate, a svaki se slučaj posebno rješava. Prema informacijama s terena, postoji mogućnost odstupanja od navedenih odredbi te uredbe kada je riječ o robi i proizvodima koji su deficitarni za rusko tržište te su moguće novčane transakcije u devizama veće od navedenog iznosa – odgovorila je Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, te dodala da svaka tvrtka svoje načine poslovanja s ruskim tržištem trenutačno rješava prema modelu koji joj najviše odgovora u dogovoru s ruskim gospodarskim entitetima, svojom poslovnom bankom i Centralnom bankom RF.

Zaštita osiguranjem

Naplata zamrznutih sredstava u Rusiji olakšana je onim tvrtkama koje su preko HBOR-a ili osiguravateljskih tvrtki osigurale svoja izvozna potraživanja te se tako zaštitile od rizika neplaćanja iz inozemstva.

– Osiguranici po HBOR-ovim programima mogu biti izvoznici koji prodaju svoje proizvode i usluge uz odgodu plaćanja te se policama osiguranja štite od rizika neplaćanja iz inozemstva. HBOR izdaje police osiguranja i bankama koje kreditiraju kupce hrvatske robe i usluga u inozemstvu te na taj način osigurava povrat kredita, a omogućeno je i osiguranje činidbenih garancija. Policom HBOR-a izvoznik ili banka mogu osigurati i do 90 posto iznosa izvoznog potraživanja – objasnili su iz HBOR-a.

– Trenutačna HBOR-ova izloženost u poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji odnosi se na izvozne poslove šest izvoznika i iznosi više od 15 milijuna eura. S obzirom na ratno stanje u Ukrajini te uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, neupitno je da će uslijediti otežano plaćanje kupaca iz tih zemalja. Istekom tri mjeseca od dospijeća potraživanja koje nije plaćeno osiguranici mogu podnijeti odštetni zahtjev HBOR-u, odnosno zahtjev za isplatu i do 90 posto osiguranog, a nenaplaćenog potraživanja – dodaju u HBOR-u.

Vjerojatno poučena ranijim lošim iskustvima, tvrtka Jadran Galenski laboratorij, koja čak 40 posto prihoda ostvaruje na ruskom tržištu, osigurala je svoja izvozna potraživanja.

– U Rusiji poslujemo bez teškoća, ali je znatna izloženost valutnom riziku. No JGL je sva svoja izvozna potraživanja osigurao preko banaka i osiguravajućih društava, a nema svoju proizvodnju u Rusiji već je riječ uglavnom o prodaji i marketingu – naveli su iz JGL-a.

Tečajne razlike

S obzirom na to da su iz HBOR-a naveli da je njihova izloženost poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji oko 15 milijuna eura, a ukupni izvoz hrvatskih tvrtki u Rusiju iznosi oko 200 milijuna eura, razvidno je da većina domaćih tvrtki nije osigurala svoja potraživanja i pitanje je kako će ih naplatiti. Ako u tome i uspiju, mnoge od njih će prilično izgubiti na tečajnim razlikama. Prema Zakonu o računovodstvu iznosi u poslovnim knjigama i godišnjim financijskim izvještajima, kao i druge financijske informacije izražavaju se u kunama. Međutim, kad obveznici iz RH obavljaju transakcije s inozemnim partnerima te se upotrebljavaju strane valute, obvezno je uskladiti vrijednost imovine i obveza iskazanih u stranoj valuti. Pritom je obvezno i primjenjivati odredbe HSFI-ja i MSFI-ja (za obveznike tih odredbi).

– Prilikom usklađenja nastaju pozitivne ili negativne tečajne razlike. Prema definiciji, tečajna razlika je razlika koja proizlazi iz svođenja jednakog broja jedinica jedne valute u drugu prema različitim tečajevima. Valuta u kojoj će se ugovarati obveze predmet je ugovornog odnosa između isporučitelja i primatelja usluga/dobara. Ako se odredi da plaćanja moraju biti u rubljima, nastat će tečajne razlike prilikom konverzije u valutu koja je određena kao ona u kojoj se mora obaviti plaćanje. Ti iznosi mogu biti veliki s obzirom na to da smo trenutačno svjedoci velikih oscilacija, pogotovo što se tiče rublja kao valute – pojasnio je Davora Brkić, vlasnik i osnivač tvrtke RB Unigenito.

Dio dugova ruskih tvrtki prema hrvatskim vjerojatno neće niti biti naplaćen, pa će u konačnici biti potrebno i otpisivati takve dugove. Hoće li se neke tvrtke odlučiti i na taj korak, naravno ovisi o individualnoj procjeni i specifičnim okolnostima poslovanja pojedinog subjekta, ali ni to nije baš jednostavno provesti.

Kako otpisati ruski dug

– Prema HSFI-ju 11 poduzetnik će prestati priznavati potraživanja u bilanci kad je potraživanje naplaćeno, potraživanja su prodana, otpisana, nastupila je zastara ili su potraživanja na drugi način otuđena. Kod otpisa potraživanja osobito valja voditi računa o tome je li navedeni otpis porezno priznati ili porezno nepriznati. Na primjer, da bi otpis potraživanja bio porezno priznati rashod, porezni obveznik do trenutka nastupa zastare mora poduzeti sve radnje za naplatu potraživanja. Smatra se da je to učinio ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Iznimka od navedenog je u situaciji gdje se bez pokretanja navedenih postupaka kao porezno priznati rashod poslovanja mogu otpisati potraživanja od kupaca nepovezanih osoba koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5000 kn po pojedinom dužniku, koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti – objasnio je Brkić.

Napomenuo je da postoji i odredba iz čl. 9. st. 8 Zakona o porezu na dobit koja propisuje da je porezno priznati rashod i otpis potraživanja od nepovezane osobe, ako porezni obveznik dokaže da troškovi troškovi pokretanja određenih postupaka premašuju iznos potraživanja ili je pažnjom dobroga gospodarstvenika pokrenuo određene radnje radi naplate potraživanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja.