Financije
StoryEditor

Kako Europljani investiraju: Kriptovalute popularne u siromašnijim zemljama EU, Hrvatska u vrhu

06. Ožujak 2023.
ulaganje, mirovinski fondovi

Unatoč velikom rastu svijesti i ulaganja u kriptovalute u posljednjih nekoliko godina, među zemljama Europske unije još uvijek postoji diskrepancija između ulaganja u kriptovalute u odnosu na tradicionalne investicije poput fondova, dionica i obveznica. Pokazuje to infografika Gilberta Fontane, podatkovnog analitičara Visual Capitalista, koja prikazuje koliki postotak stanovništva u zemljama EU investira u kriptovalute, a koliko u tradicionalnu imovinu.

Na ovom se primjeru vidi kako različite zemlje, ali i regije, prihvaćaju kriptovalute. Unutar EU, koja bilježi ubrzano usvajanje kriptovaluta, stavovi građana variraju.

image
foto Visual Capitalist

Prema podacima Eurobarometra, na temelju kojih je Fontana napravio infografiku, u kriptovalute najviše ulažu Slovenci, što ide u prilog činjenici da se Sloveniju smatra jednom od najotvorenijih država na svijetu za kriptovalute. Čak 18 posto stanovništva u Sloveniji ima neku vrstu ulaganja u kripto.

No odmah nakon Slovenije, na popisu se nalazi Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je uložilo u kriptovalute. Samo jedan posto više hrvatskog stanovništva ulaže u fondove, dionice i obveznice.

image
foto Visual Capitalist

U Bugarskoj, primjerice, jednak postotak stanovništva – njih 13 posto – ulaže u kripto i u dionice, dok je Cipar jedina država u kojoj postotak stanovništva koji ulaže u kripto premašuje broj tradicionalnih ulagača. Tako na Cipru 13 posto stanovništva ulaže u kriptovalute, dok ih 10 posto ulaže u tradicionalne fondove, dionice i obveznice.

U Luksemburgu, koji ima snažnu reputaciju globalnog financijskog središta, 14 posto od 640 tisuća stanovnika posjeduje i kripto imovinu.

S druge strane, bogatije i razvijenije zemlje EU-a bilježe nešto niže razine ulaganja u kripto. Primjerice, najveće EU ekonomije na samom su dnu kada je u pitanju ulaganje u kriptovalute – Njemačka 6 posto, Italija 6 posto i Francuska 5 posto.

image
foto Visual Capitalist

Švedska se, na primjer, ističe kao država gdje čak 60 posto stanovništva ulaže u tradicionalnu imovinu, a u kriptovalute ulaže svega 10 posto stanovništva.

Iz navedenih bi se podataka moglo zaključiti da građani snažnijih gospodarstava manje ulažu u kriptovalute, s obzirom na njihovu ekonomsku stabilnost, dok su države s višim ulaganjima u kriptovalute u prosjeku manje bogate.

Kako je na svom LinkedIn profilu napisao Milan Horvat, izvršni direktor tvrtke FIMA plus, to ima logike, jer ‘u prosjeku građani nerazvijenijih država intenzivnije traže sebi nove prilike i skloniji su riziku prihvaćanja digitalne ekonomije u razvoju nego građani razvijenijih država‘.

- Oni se drže svojih tradicionalnih vrijednosti koje su im se pokazale isplativima i korisnima. Iako je prema toj statistici gotovo isti broj građana Republike Hrvatske koji ulažu u vrijednosne papire (17 posto) kao i onih koji ulažu u kripto (16 posto), prema mom iskustvu to su različite dobne skupine i puno je veći iznos kapitala uložen u tradicionalne vrijednosnice nego u kripto. Isto tako je i stuktura različita jer u kripto mahom ulažu mlađi ljudi gotovo svu svoju ušteđevinu, dok stariji ulažu tek dio u kripto i to u razini 5 do 10 posto svoje investicijske štednje - napisao je Horvat.

28. svibanj 2024 07:09