
Kako odabrati informacijskog posrednika kad je malo toga jasno?!

Način izdavanja i zaprimanja računa zasad se čini kao najveći izazov jer će poduzetnici morati odabrati informacijskog posrednika i uz to osigurati arhiviranje podataka i novu opremu
Fiskalizacija 2.0 neizbježno stiže i za male poduzetnike otvara mnoga pitanja na koja trenutačno nemaju odgovor. To potvrđuje Iva Tabaj, izvršna direktorica zadarske tvrtke Tabaj, koja veli da ih nitko ni o čemu još nije obavijestio te da planira otići na neko predavanje Hrvatske gospodarske komore kako bi bila barem malo upućena u sve ono što je pred njima. Sada čeka informacije od svoga knjigovodstva i sustava preko kojeg izdaje račune te joj se čini da još nitko nije u potpunosti spreman na promjene. Ne može pretpostaviti ni koliko će nova rješenja stajati njezinu tvrtku. No poduzetnicima poput Tina Prosenika, osnivača Grunteka, ne mijenja se ipak ništa jer on prodaje sve svoje maloprodajne proizvode preko interneta putem kartica te nema nekih velikih dodatnih troškova.
Papir i stvarnost
Na papiru taj je zakon trebao donijeti administrativno rasterećenje i uštede, ali praksa Mireli Relković, predsjednici Udruženja računovođa HGK-a, pokazuje da poduzetnicima ostaje mnogo otvorenih nejasnoća. Najveći izazov joj je novi način izdavanja i zaprimanja računa jer će svaki poduzetnik morati odabrati informacijskog posrednika. A svi računi, dodala je, moraju se šifrirati i uskladiti s novim KPD šifrarnikom Državnog zavoda za statistiku, koji se može naći na mrežnim stranicama Zavoda. To znači, istaknula je, da svaka roba i svaka usluga moraju imati svoju oznaku, što kod mnogih malih poduzetnika stvara dodatnu birokraciju i strah od pogreške.