Najava izdavanja trezorskih zapisa za građane označila je dodatno privlačenje kapitala iz banaka, nakon iskustva s narodnom obveznicom u koju je 45 tisuća građana uložilo 1,4 milijarde eura, koliko su uložili građani, premašila sva očekivanja. Tim više jer se ulaganje u trezorski zapis može smatrati komplementarnim ulaganjem u odnosu na oročenu štednju.
Kako je prije nekoliko dana objavio ministar financija Marko Primorac, početak upisa ‘trezoraca‘ za građane počinje u ponedjeljak 13. studenog u mreži poslovnica Fine, a završit će 20. studenog u 11 sati. Uz drugi krug koji će biti namijenjen isključivo institucionalnim investitorima, država kroz ovaj dužnički instrument planira prikupiti 440 milijuna eura. Međutim, ukoliko interes građana bude značajan, moguće je da konačni iznos prodanih ‘trezoraca‘ bude veći.
Glavne karakteristike
Koje su glavne karakteristike trezorskog zapisa i koja je njegova razlika u odnosu na državnu obveznicu pitali smo Maju Bešević Vlajo, predsjednicu CFA udruge Hrvatska. Riječ je o udruzi koja okuplja investicijske stručnjake koji su završili rigorozni CFA program te primili CFA povelju. Ta povelja, priznata u cijelom svijetu, jamči da njezin nositelj, uz visoku razinu znanja, u svom radu primjenjuje i visoke etičke standarde.
- Glavna razlika između trezorskog zapisa i državne obveznice je u roku dospijeća. Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku kraćem od godinu dana, dok su obveznice dugoročni vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku duljem od jedne godine. Također, kod obveznice se može isplaćivati i kuponska kamata (kao primjerice kod „narodnih obveznica“) dok se kod trezoraca ne isplaćuje kuponska kamata - pojašnjava Bešević Vlajo.
U ovom konkretnom primjeru, prinos se ostvaruje na način da se trezorski zapis kupuje po diskontiranoj vrijednosti (963,95 eura), a po dospijeću ulagač prima nominalnu vrijednost (tisuću eura), kaže čelnica domaće CFA udruge.
- Dobit iznosi 36,5 eura, što predstavlja prinos po pojedinom papiru koji je ulagač ostvario. Tih 36,5 eura predstavlja 3,75 posto godišnjeg prinosa - kaže Bešević Vlajo. Kako je najavio ministar Primorac, narodni trezorski zapis dospijeva 21. studenog sljedeće godine. Trenutno zarada koju nudi trezorski zapis primjetno je viša od one koju nude domaće banke na oročenu štednju.
Element tržišnog rizika
Prema podacima Hrvatske narodne banke, trenutačno najvišu kamatnu stopu na oročenje od tri posto s jednokratnom uplatom na rok od 12 mjeseci nudi Hrvatska poštanska banka. Nešto nižih 2,90 posto nudi državna Croatia banka, a 2,80 posto Agram banka. Dva posto na oročenje od godinu dana može se dobiti u Addiko i Imex banci, 1,50 posto u Karlovačkoj banci, a 1,30 posto u KentBanku. Između jedan i 1,10 posto nude Zagrebačka banka, Samoborska banka, OTP banka, Erste, BKS banka, Banka kovanica i Podravska banka. Ispod jedan posto kamate nude Istarska kreditna banka, J&T banka, Partner banka, Privredna banka Zagreb i Slatinska banka.
Na pitanje može li trezorski zapis biti alternativa oročenoj štednji, Bešević Vlajo kaže kako to nije alternativan, već komplementaran instrument.
- Trezorski zapis nosi sa sobom i element tržišnog rizika, dok kod oročene štednje nema tržišnog rizika. Naime, trezorski zapis je tržišni instrument te mu unutar tih godinu dana do dospijeća cijena fluktuira sukladno tržišnim očekivanjima, dok kod oročene štednje nema takvih fluktuacija. Zato je ministar Primorac i naglasio kako je ovo proizvod namijenjen prije svega onim ulagateljima koji ga žele držati do dospijeća, jer ukoliko ulagatelj planira prodavati zapis prije dospijeća, u teoriji se može dogoditi i da ga prodaje uz gubitak - naglašava Bešević Vlajo.
A ta trgovina odvijat će se na Zagrebačkoj burzi. Naime, nakon izdavanja narodni trezorski zapis, kao što je bio slučaj i sa narodnom državnom obveznicom, uvrstit će se na burzu. S obzirom da je riječ o tržišnom instrumentu, prilikom prodaje na burzi moguće je ostvariti i dobit i gubitak, to će prije svega ovisiti o tržišnim okolnostima u trenutku prodaje, kaže Liderova sugovornica. - Ali to se odnosi samo na situacije kada ulagatelj ne drži zapis do dospijeća, već ga prodaje prije dospijeća - naglašava Bešević Vlajo.
U tom pogledu mogu poslužiti iskustva s trgovanjem narodnom obveznicom. U posljednjoj transakciji od četvrtka postignuta je cijena od 100,22 eura što znači da investitor koji je kupio narodne obveznice u javnoj ponudi trenutno može ostvariti malenu zaradu od 22 centa po obveznici. Od uvrštenja u ožujku najviša cijena od 100,90 eura na burzi je postignuta 21. lipnja, a najniža od 99,80 eura 17. listopada.