Kamate opet snižene, ali čeka li nas uskoro skuplji novac?

Kako je bilo i očekivano, Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je snizila ključnu kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih bodova, već osmi put u zadnjih 13 mjeseci. No, na iduće snižavanje mogli bi pričekati duže vrijeme. Nakon sjednice Vijeća guvernera iz ECB-a su objavili kako je kamatna stopa na prekonoćne depozite snižena na dva posto, što se smatra 'neutralnom razinom', odnosno onom koja ne potiče, ali i ne ograničava ekonomsku aktivnost u eurozoni. Tako je kamatna stopa srezana napola u odnosu na vrhunac prije dvije godine s obzirom na nastojanja ECB-a da potakne gospodarstvo eurozone.

S inflacijom koja je, prema podacima Eurostata s početka tjedna, opet u skladu s ECB-ovim ciljem od dva posto, sada se postavlja pitanje je li vrijeme za barem ljetnu pauzu u promjenama cijene novca. Prema navodima poslovnih medija, investitori su već uračunali pauzu u srpnju, a dio članova Vijeća guvernera s konzervativnijim stajalištima prema monetarnoj politici  također javno zagovara predah. Njihov je argument kako treba ponovno procijeniti kako će iznimna neizvjesnost oko globalnog carinskog rata promijeniti izglede kretanja inflacije i ekonomskog rasta.

Razlog za oprez

Naime, unatoč snižavanju cijene novca, ekonomski rast u eurozoni i dalje je spor: BDP je porastao za 0,3 posto u prvom tromjesečju. - Razlozi zbog kojih ECB treba biti oprezan u idućim potezima odnose se na potrebu za više informacija o trgovinskom ratu, a posebno o utjecaju mjera odmazde na američke carine, te na njemačko fiskalno popuštanje - rekao je za Reuters ekonomist francuske banke Societe Generale Anatoli Annenkov.

Dok je članica odbora ECB-a i vodeća zagovarateljica zaustavljanja spuštanja kamata, Isabel Schnabel u ranijim medijskim istupima izričito pozivala na pauzu, predsjednica Christine Lagarde na redovnoj konferenciji za novinstvo nakon sjednice ostala je vjerna dosadašnjem stavu. Lagarde je još jednom ponovila standardne smjernice banke da će se odluke donositi od sastanka do sastanka, na temelju makroekonomskih podataka.

S obzirom na temeljni zadatak ECB-a, a to je kontrola cijena, kretanje inflacije nesumnjivo će diktirati dinamiku monetarne politike. Već spomenutu spori ekonomski rast, zajedno s nižim troškovima energije i jakim eurom, po procjenama ekonomista trebao bi obuzdati cjenovne pritiske. Na tom tragu razmišlja i ECB koji je u četvrtak objavio i ažurirane ekonomske prognoze. Umjesto ranijih 2,3 posto, tijekom ove godine inflacija bi trebala iznositi u prosjeku dva posto, objavila je središnja banka eurozone. Što se tiče rasta BDP-a, i dalje očekuje ovogodišnjih 0,9 posto povećanja.

Većina ekonomista smatra da bi inflacija mogla pasti ispod ECB-ova cilja od dva posto sljedeće godine. Time će se ECB opet naći u situaciji prije pandemije kada se inflacija tvrdoglava držala ispod dva posto, unatoč kamatnim stopama na nuli i golemom upumpavanju novca kroz otkup državnih obveznica.

Inflatorni pritisci

U nešto daljoj budućnosti, izgledi se značajno mijenjaju. Europska unija vjerojatno će uzvratiti na bilo kakve trajnije američke carine, podižući troškove međunarodne trgovine. Tvrtke bi u međuvremenu mogle premjestiti dio svog poslovanja kako bi izbjegle trgovinske barijere, ali promjene u korporativnim lancima vrijednosti također će vjerojatno povećati troškove.

Viša europska potrošnja za obranu, posebno Njemačke, i troškovi zelene tranzicije mogli bi povećati inflaciju, dok će sve manji broj radne snage zbog starenja stanovništva zadržati povišene pritiske za rastom plaća. – Smatramo da će se prostor za sniženje kamatne stope ECB-a zatvoriti tijekom kasnog ljeta - rekao je ekonomist švicarske banke UBS Reinhard Cluse, prenosi Reuters. On vjeruje da bi ECB mogao morati ponovno podići kamate krajem 2026. kako bi se suprotstavio rastućem inflacijskom pritisku u 2027. godine.