Financije
StoryEditor

Kamatne stope u Hrvatskoj sporo su rasle, a sporo će i padati

23. Travanj 2024.

Kako su kamatne stope hrvatskih banaka sporo rasle u vrijeme zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke (ECB), tako će i vjerojatno sporo i padati kada se ECB-ova politika okrene u drugom smjeru. Tržište očekuje da će ECB u lipnju započeti sa smanjivanjem cijene novca, a tim povodom Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je analizu pod nazivom ‘Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024.‘ gdje se  istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa za koje se ističe da počinju padati.

U analizi se ističe kako sve vrste kamatnih stopa na novoodobrene depozite i kredite u Hrvatskoj pokazuju tendenciju stabilizacije proteklih mjeseci. - Drugo je pitanje kako će se kamatne stope banaka ponašati nakon što započne najavljeni ciklus smanjenja temeljnih kamatnih stopa: kolike će biti vremenske odgode u prijenosu nakon smanjenja temeljnih kamatnih stopa središnje banke, i koliko će na tržišne kamatne stope utjecati potražnja za kreditima i depozitima koja će ovisiti o specifičnim nacionalnim okolnostima kao što je gospodarski rast. Naime, brži gospodarski rast od prosjeka europodručja mogao bi preko potražnje za kreditima utjecati na sporiji kamatni prijenos i u fazi pada temeljnih kamatnih stopa - smatraju u udruzi banaka.

Ušica igle

U analizi se navode dva scenarija poteza ECB-a u narednim mjesecima. U prvom scenariju ‘prolaska kroz ušicu igle‘ gospodarstvo europodručja polako se počinje odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od dva posto. To bi, smatraju analitičari HUB-a, približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3,5 posto.

Nadalje, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju, predviđa se, zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

U drugom scenariju nastavit će se ‘ljuljanje‘ gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. - ECB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto  oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje - kaže se u analizi HUB-a.

Dualni mandat ECB-a mogao bi, navodi se, doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa, stoji u analizi, potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica, a to se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite.

Inercija ili nešto drugo?

Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica. Međutim, sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? U HUB-u kažu kako nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. - Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti - ocjenjuje se u Analizi HUB-a.

Kada započne smanjenje kamatnih stopa središnjih banaka još neko vrijeme će trajati razdoblje prilagođavanja prosječnih kamatnih stopa računatih prema stanjima kredita i reguliranih kamatnih stopa. Tome su tri razloga. Prvo, prosječne kamatne stope računane na temelju stanja kredita reagiraju sa zakašnjenjem u odnosu na veće kamatne stope računane na temelju novih ugovora koje brzo reagiraju na stanje na tržištu. S protekom vremena iz obračuna osnovice stanja kredita izlaze stariji krediti koji se otplaćuju i koji su bili odobreni uz niže kamatne stope, tako da veći ponder pri izračunu na bazi stanja dobivaju mlađi krediti koji su odobreni uz više kamatne stope. To se događa veoma postupno.

Veliku inerciju prosjeka na bazi stanja kod kredita stanovništvu, osobito kod stambenih kredita, objašnjava i regulativa. To nas dovodi do drugog razloga spore prilagodbe prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita kućanstvima: primjena temeljne nacionalne referentne stope (NRS). Naime, NRS nije referentna kamatna stopa tržišta novca nego se računa kao statistički prosjek (kamatnog troška financiranja domaćeg bankovnog sektora) i primjenjuje s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci.

Taj treći faktor inercije povezan je s regulativnim limitima za kamatne stope na novoodobrene potrošačke kredite (maksimalno dopuštene kamatne stope na kredite). Gornji limiti se izračunavaju na temelju podataka o prosječnim kamatnim stopama za stanja kredita čime se na ranije opisane inercijske faktore koji su ugrađeni u izračune prosjeka za stanja kredita nadograđuju dodatni inercijski faktori koji su povezani s administrativnom regulativom, navodi se u analizi.

21. svibanj 2024 06:05