Financije
StoryEditor

Lagarde: S višim gospodarskim rastom, Hrvatska ima i nešto višu stopu inflacije

16. Lipanj 2024.
Christine Lagarde, President-designate of the European Central Bank (ECB), attends in a European Parliament‘s Committee on Economic Affairs at the EU Parliament in Brussels, Belgium on June 5, 2023.foto Shutterstock

Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde izjavila je u petak da Hrvatska ima nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, no kako je to posljedica i činjenice da joj je gospodarski rast među najvišima od zemalja članica te monetarne unije.

Lagarde je nazočila na HNB-ovoj 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji u Dubrovniku, a u zajedničkoj izjavi za medije s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, čelnica ESB-a  je istaknula da je po prvi puta u Hrvatskoj kao članici eurozone, pohvalivši napore vlasti za uvođenjem zajedničke europske valute.

Uvođenje eura je utjecalo na rast inflacije i kod drugih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, no po ocjeni Lagarde taj efekt je bio blag, po procjenama u prosjeku oko 0,4 posto.

Izazovi su prisutni, no čelnica ESB-a vjeruje da će se trend pada inflacije nastaviti, a prema procjenama ESB-a inflacija bi ciljanu razinu od oko dva posto trebala dosegnuti u drugoj polovici 2025. godine.

Upitana o razlozima zašto je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni, Lagarde je istaknula da Hrvatska ima i jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u eurozoni, pa joj je i inflacija iznad prosjeka.

- To dvoje često ide zajedno - kazala je Lagarde, između ostalog napomenuvši i da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža od prosjeka eurozone. 

Eurozona ima 20 članica, a ESB mora provoditi mora monetarnu politiku koja je dobra za cijelu monetarnu zajednicu, dodala je. 

Monetarna politika u ‘dobrim rukama‘

Hrvatsku državu i gospodarstvo je ocijenila kao ozbiljne, solidne i disciplinirane, dok je monetarna politika u "dobrim rukama" središnje banke, izrazivši zadovoljstvo suradnjom s guvernerom Vujčićem, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.

Uz zdrave javne financije i fiskalni okvir, konvergencija Hrvatske će se nastaviti, smatra Lagarde.

Guverneru Vujčiću ubrzo istječe mandat na čelu HNB-a, a na pitanje novinara očekuje li da će ga on dobiti i po treći put i nastaviti raditi svoj posao, Lagarde je rekla da se "nada da će moći surađivati s njim toliko dugo koliko je moguće", no i napomenula da "ta odluka ne pripada njoj".

- No uvjeravam vas, kad imate priliku raditi s grupom ljudi, posebice muškaraca, kada su dobri, želite nastaviti suradnju. To je moje viđenje, no odluka nije na meni - izjavila je Lagarde.

Upitana o tome da američka središnja banka Fed nije počela sa spuštanjem kamatnih stopa, dok ESB jest, Lagarde je ocijenila da je gospodarska situacija u SAD-u drugačija no u Europi, u smislu i da preko Atlantika još nisu do kraja uvjereni da je inflacija na silaznoj putanji.

Kamate na kredite u Hrvatskoj rasle sporije no u eurozoni

ESB je prošli tjedan snizio kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima. 

Na pitanje kada će snižavanje kamatnih stopa ESB utjecati na kamate za kredite hrvatskih građana, Vujčić je ponovio da su kamate u Hrvatskoj porasle znatno manje no u ostatku eurozone, zato jer su krediti hrvatskih građana pretežno s fiksnim kamatnim stopama, a tamo gdje su varijabilne pretežno se vežu za Nacionalnu referentnu stopu (NRS).

Međutim, budu li kamatne stope ESB-a nastavile padati značajnije, uz očekivano smanjivanje stopa inflacije prema razini od dva posto, onda će se taj pad postupno preliti i na novoodobrene kredite u Hrvatskoj, rekao je Vujčić, dodajući da ESB, nakon početnog smanjenja kamatnih stopa, ne želi davati nikakve signale o njihovom budućem kretanju.

Nedostatak kvalificirane radne snage dugoročniji problem

Kada je riječ o hrvatskom tržištu rada, dobra je vijest da je zaposlenost na najvišoj, a nezaposlenost na najnižim razinama, no problem predstavlja nedostatak kvalificirane radne snage i "to se neće jako brzo promijeniti", ocijenio je guverner.

Potražnja za radom se može zadovoljiti na tri načina, a to je povećanjem stope participacije radno sposobnog stanovništva, produženjem radnog vijeka te imigracijom, to jest uvozom radne snage.

- To su tri načina. Mi moramo odlučiti kao društvo kojim putem želimo ići -  poručio je Vujčić.

Na pitanje o snažnom porastu nenamjenskih gotovinskih kredita, Vujčić je rekao da HNB vrlo pozorno promatra to tržište, koje vidi kao područje potencijalne ranjivosti po financijsku stabilnost.

- Za sada još uvijek, kad gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, ne vidimo nešto što bi dovelo do toga da bi bili vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi moguće je da ćemo i imati neke mjere -  izjavio je Vujčić.

Upitan o trećem mandatu, Vujčić je rekao da mu je do isteka aktualnog mandata preostalo još mjesec dana, a da je on uvijek koncentriran na ono što radi da to radi najbolje, dok je na drugima da ocijene radi li dobro svoj posao i treba li mu produžiti mandat. 

Jubilarna Dubrovačka konferencija

Dubrovačka konferencija tradicionalno je susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora, a kako je istaknuo Vujčić, konferencija je s radom počela još za vrijeme Domovinskog rata

Prvi dan današnje konferencije bio je posvećen analizi formiranja inflacijskih očekivanja, modelima odlučivanja u središnjim bankama, promjenama u globalnim dobavnim lancima te utjecaju monetarne politike na kreditne i depozitne kamate komercijalnih banaka.

Drugog dana konferencije raspravljat će se o "zelenoj tranziciji" središnjih i komercijalnih banaka te utjecaju starenja stanovništva na javni dug i monetarnu politiku.

Konferenciji se na otvaranju obratio i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, koji je podsjetio kako se Vlada uspješno nosila s izazovima koje su donijeli pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.

Pozitivni ekonomski pokazatelji su prisutni i danas, a Hrvatska je među najbrže rastućim gospodarstvima eurozone, istaknuo je.

Vlada tako prognozira da će gospodarstvo u 2024. porasti za 3,5 posto, a Savić je apostrofirao i projekcije Europske komisije, koja je značajno naviše revidirala procjene rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 2,6 na 3,3 posto.

S prognoziranim rastom od 3,3 posto Hrvatska bi, nakon Malte, bila najbrže rastuća ekonomija EU-a, rekao je Savić.

15. srpanj 2024 22:27