Putem softvera prevaranti dolaze i do pristupa mobilnom bankarstvu čime vlasnik računa postaje ‘financijska mula‘
Sve je više građana koji mogu posvjedočiti o telefonskim pozivima u kojima im se predlaže da ulože novac u dionice. Iako tvrde da rade za inozemne brokerske kuće, najčešće se radi o prevarantima čiji je cilj da uplatite novac na račun. Potencijalne žrtve ne ‘pecaju‘ se samo putem telefona. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) krajem prošle godine objavila je javno upozorila na ponovno pojavljivanje objava na društvenim mrežama koje pozivaju građane na ulaganje u dionice izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačkoj burzi.
Primjerice, nedavno se pojavio oglas za ulaganje u dionice Jadranskog naftovoda ‘uz jamstvo države‘. - Kod takvih objava često nije moguće sa sigurnošću utvrditi identitet osoba koje stoje iza njih. Pregledom sadržaja utvrđeno je da se ne radi o ulaganjima putem ovlaštenih društava za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, odnosno da nije riječ o ulaganjima putem tržišta kapitala – objavio je tada regulator tržišta kapitala.
Kako nas sve varaju
Na koji se način sve varaju građani kroz priče o investiranju dobili smo primjere od Ministarstva unutarnjih poslova. MUP kaže kako se najčešće investicijske prijevare odnose na lažne brokerske usluge i internetske platforme za trgovanje, zatim na ponude za ulaganje u dionice poznatih hrvatskih kompanija te na ponude za ulaganje u kriptovalute. Kad nude lažne brokerske usluge, prevaranti često postavljaju lažne web stranice ili aplikacije za trgovanje na burzi, obećavajući velike dobitke i jednostavno ulaganje.
- Nude niz ulagačkih mogućnosti, uključujući ulaganja u dionice, fondove, zemljište, zlato, naftu, žitarice, tvrtke u nastajanju i dr. Nakon što kreiraju korisnički račun u ime žrtve te žrtva uplati novac za investiciju, prevaranti uporabom posebnih računalnih programa, prilagođenih za ovu vrstu kaznenog djela, lažno prikazuju vrijednost investicije, čime žrtvu dovode u zabludu da zarađuje na burzi i na taj način je pokušavaju navesti da uloži dodatna sredstva. Kada žrtve pokušaju povući svoj novac, otkrivaju da je platforma nestala ili da je nemoguće povući sredstva koja su uplatili i ‘zaradili‘ – pojašnjavaju u MUP-u.
Kad kao mamac koriste ulaganje u domaće kompanije, kriminalci putem društvenih mreža oglašavaju prijevarne kampanje za ulaganja u dionice. Poznatiji slučajevi su lažna objavljivanja prodaja dionica PPD i Ine. Potencijalnim žrtvama ‘prodaje‘ se priča da će uz mali ulog (minimalno 250 eura) ostvariti zaradu od nekoliko tisuća eura.
– Da bi zavarali potencijalne žrtve, počinitelji često koriste podatke i fotografije osoba iz javnog života (političari, glumci, pjevači i dr.) za koje navode da preporučuju ulaganje. Putem tih oglasa žrtve se navodi da ostave svoje kontakt podatke, nakon čega ih prevaranti kontaktiraju putem telefona i e-maila te kroz tu komunikaciju ih upućuju oko načina investicije – kažu u MUP-u.
Lažne kriptovalute
Kriptovalute oduvijek su bile ‘zahvalno‘ područje za prijevare. U MUP-u kažu kako u ovom slučaju prevaranti nude ulaganje u ‘nove kriptovalute‘ ili ‘bitcoine‘ uz obećanja o brzom i visokom profitu, uz malo ili nimalo rizika za gubitkom novca.
– Nadalje, česti način počinjenja prijevara odvija se na način da počinitelji nazivaju potencijalnu žrtvu i obavještavaju je da je ostvarila dobit u kriptovalutama, iako žrtva nikada nije ulagala u kriptovalute ili je ranije uložila manja novčana sredstva u kriptovalute. Često se radi o lažnim (nepostojećim) ili nesigurnim kriptovalutama – navodi policija.
Posebna opasnost za žrtve ogleda se u tome da počinitelji ovih vrsta prijevara iskorištavaju neznanje žrtve oko vrijednosnih papira te eventualnu slabiju informatičku pismenost, pa je nagovaraju da preuzme neku od legalnih aplikacija za udaljeni pristup računalu ili mobitelu.
– Na nagovor počinitelja, žrtva počiniteljima daje pristupne podatke (lozinke) za spajanje putem tih aplikacija, čime im omogući pristup svom računalu kako bi u njeno ime obavili sve potrebne radnje. Na ovaj način počinitelji nerijetko dolaze i do pristupa aplikaciji mobilnog bankarstva žrtve te bez znanja žrtve zadaju transakcije prema računima koji su pod njihovom kontrolom, bilo na području Hrvatske ili u inozemstvu. U slučajevima kad počinitelji imaju potpunu kontrolu nad računom žrtve, pristup tom računu mogu iskoristiti i za transfer sredstava koje potječu od drugih žrtava, čime vlasnik računa, bez svog znanja, postaje ‘financijska mula‘, obzirom da je njegov račun uključen u lanac pranja novca – navodi se u odgovoru.
Za financijske prijevare MUP ne vodi zasebnu statistiku, već su ti slučajevi unutar podataka o kaznenim djelima prijevare ili računalne prijevare. Hanfa mjesečno zaprima između 15 i 20 obraćanja građana koji sumnjaju da su bili žrtve investicijskih prijevara ili su primili sumnjive ponude, otkrivaju u financijskom regulatoru. Osim policiji i Državnom odvjetništvu, u Hanfi kažu da se građani obraćaju i privatnim subjektima koji tvrde da nude pomoć u povratu izgubljenih sredstava, iako ni ti subjekti ne moraju nužno biti legitimni.
Ciparski slučaj
U Hanfi ističu kako je bilježe porast investicijskih prijevara od ulaska Hrvatske u EU, no taj trend nije nužno povezan isključivo s članstvom u Uniji. Naime, veći broj prijava i pritužbi može se objasniti jačom digitalizacijom i većom prisutnošću građana na društvenim mrežama, povećanjem interesa za ulaganja u kriptoimovinu i druge financijske instrumente te globalizacijom i dostupnošću novih oblika financijskog poslovanja.
– Važno je napomenuti da Hanfa do sada nije zaprimila pritužbe koje bi upućivale na prijevare od strane reguliranih subjekata iz EU koji su upisani u naš registar. Odnosno, imali smo pritužbi na subjekte s Cipra, ali se u tim slučajevima najčešće ne radi o prijevarama, već o tržišnim gubicima i nerazumijevanju kompleksnih financijskih proizvoda, kao što su CFD-ovi – tvrde u Hanfi.
Kako se obraniti od prevaranata
U MUP-u naglašavaju nekoliko savjeta kako da ne podlegnete financijskim prevarantima:
Budite oprezni prema nepoznatim kontaktima: Ako primite poziv ili e-mail od nepoznatih osoba ili tvrtki koje nude nevjerojatne investicijske prilike, budite oprezni. Investicijske prijevare često počinju pozivima ili e-mailovima od nepoznatih subjekata koji obećavaju velike povrate uz malo ili nimalo rizika.
Provjerite identitet osobe ili tvrtku: Ako vas netko kontaktira s investicijskom ponudom, istražite tu osobu ili tvrtku. Provjerite njihovu registraciju i licencu kod relevantnih financijskih regulatora, poput Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Nikada ne ulažite prije nego što ste sigurni u legitimnost ponude. Na web stranicama HANFA-e objavljen je registar društava koja na području Republike Hrvatske imaju ovlaštenje pružati investicijske usluge
Ne vjerujte u ‘previše dobru‘ ponudu: Ako vam netko obećava nenormalno visoke povrate s niskim rizikom, to je često znak prijevare. "Previše dobra ponuda" obično znači da je riječ o prijevari. Legitimni investicijski proizvodi imaju realne i razumne povrate koji odgovaraju tržišnim uvjetima.
Pazite na emocionalni pritisak: Prevaranti često koriste emocionalne tehnike, poput stvaranja osjećaja hitnosti ili prijetnje, kako bi vas prisilili na brzu reakciju. Ako osjetite da vas netko pod stresom ili brzim odlukama pokušava navesti na ulaganje, stanite i promislite.
Pazite na sumnjive linkove i privitke: Ako primite e-mail s linkovima ili privitcima koji izgledaju sumnjivo, nemojte ih otvarati. Prevaranti često koriste phishing tehnike kako bi ukrali vaše osobne podatke. Provjerite e-mail adresu pošiljatelja i budite oprezni prema sumnjivim porukama. Nadalje, inzistiranje na preuzimanju neke od aplikacija za udaljeni pristup kako bi broker pristupio vašem računu i sve obavio sam, gotovo je siguran indikator da se radi o prijevari.
Tražite savjet od stručnjaka: Ako niste sigurni u neku investicijsku priliku, uvijek se posavjetujte s financijskim savjetnikom ili pravnikom, koji posjeduju licencu za obavljanje ovih djelatnosti na području Republike Hrvatske.
Odmah prijavite sumnjive aktivnosti: Ako primijetite sumnjive pozive, e-mailove ili ponude, prijavite ih nadležnim tijelima kao što su policija ili financijski regulator. Na taj način možete pomoći u sprečavanju daljnjih prijevara.
Ostanite informirani o aktualnim prijevarama: Redovito pratite vijesti i obavijesti o aktualnim prijevarama na internetu. Regulatorne agencije, kao i informativni portali, često obavještavaju građane o novim vrstama prijevara koje kruže putem telefona ili e-maila.