Financije
StoryEditor

Magda Milas (Alice in Blockchains): Vjerujem da je budućnost ‘fintecha‘ u suradnji s bankama

05. Ožujak 2023.
Magda Milasfoto Rene Karaman

Stručnjakinja za fintech, predsjednica udruge Alice in Blockchains, roniteljica i pilotkinja – sve je to Magda Milas, s kojom smo razgovarali o fintech industriji u Hrvatskoj, digitalnom plaćanju, ženama u fintech i blockchain industrijama, ali i usklađivanju svojih hobija sa svim poslovnim obvezama.

Otkrila nam je kako fintech prihvaćaju Hrvati, s kojim se sve izazovima susreću domaće tvrtke u tom sektoru te kako će uvođenje eura utjecati na njegov razvoj u Hrvatskoj. Kao predsjednica udruge Alice in Blockchains koja okuplja žene iz industrija​ fintecha i blockchaina, Milas trenutno radi na organizaciji konferencije o financijskoj tehnologiji ‘Money Motion‘, jedne od rijetkih takve tematike u Hrvatskoj.

Što vas je inspiriralo da gradite karijeru u financijskoj tehnologiji? Kako ste se upoznali s tim područjem?

– Vrlo logično, zapravo. Bivša sam bankarica i nakon nekoliko godina rada u bankarstvu prešla sam u financijsku tehnologiju. Mogu reći da me banka odgojila. Svakako mi je dala iznimno mnogo znanja i prilika, ali isto tako nisam poprimila bankarski način razmišljanja. Potkraj 2019. pružila mi se prilika da postanem dio tima za razvoj poslovanja u najvećem hrvatskom kripto-fintechu Electrocoinu, gdje sam dvije godine radila na razvoju poslovanja i rasta plaćanja kriptovalutama. Zatim sam se pridružila timu za newbusiness development u A1 u kojem posljednjih godinu dana razvijam financijskotehnološke usluge.

Kako u A1 Hrvatska razvijate ​financijsku tehnologiju? Možete li to objasniti na nekom primjeru?

– U A1 sam dio non-core tima koji razvija proizvode koji korisnicima i kompaniji donose dodanu vrijednost. Telekomi imaju nevjerojatan potencijal u budućnosti u jednom dijelu poslovanja zamijeniti banke. Ja pak telco-industriju najviše gledam kroz prizmu interneta i tehnologija koje na njemu počivaju, poput blockchaina. U svakom slučaju, riječ je o golemim sustavima u kojima se promjene ne događaju brzo, preko noći.

Trenutačno je najveći fokus na razvoju digitalnih plaćanja. To je jedna od grana financijske tehnologije s najvećim potencijalom. Prema godišnjem izvješću Statiste Global za 2022., predviđa se da će vrijednost transakcija premašiti 15 bilijuna dolara do 2027.

Jedna od vrsta digitalnog plaćanja jedinstvena za telekome naziva se directcarrierbilling. Riječ je o beskontaktnom, isključivo mobilnom plaćanju, za što nije potrebna kartica, odnosno o elektroničkom novcu, pri čemu korisnik može kupovati sadržaje terećenjem svog računa A1. Primjer je suradnja s Googleom, Appleom i Playstationom, a za što smo licencirani u Hrvatskoj narodnoj banci kao mala institucija za elektronički novac.

Kako će razvoj fintecha utjecati na industriju bankarskih i financijskih usluga u sljedećim godinama?

– Očekivanja su svakako pozitivna i mislim da će fintech znatno utjecati na globalni bankarski i financijski sustav. Financijskotehnološke tvrtke jasno su fokusirane na određeni segment, koriste se tehnologijom za pružanje financijskih usluga na inovativne načine, što dugoročno povećava konkurenciju tradicionalnom financijskom sustavu.

Tradicionalne financijske institucije imaju prednost u dijelu reputacije i povjerenja. Svakako će na daljnji razvoj fintecha i lokalno i globalno uvelike utjecati i regulativno okružje, prihvaćanje korisnika, kao i sposobnost tradicionalnih financijskih institucija da se prilagode promjenjivom tržištu.

Stalno se pojavljuju nove regulative. Kako financijskotehnološketvrtke rješavaju zabrinutost zbog sigurnosti i propisa?

– Najveći je izazov u tome što fintech-tvrtke moraju zadovoljiti iste propise i regulativne okvire kao i tradicionalne financijske institucije. Rekla bih da su najveći izazovi, ali i prilike, u tri dijela. Prvi je svakako usklađenost sa zakonima i propisima, stoga je nužno da svaka tvrtka ima stručnjake za svako od tih područja: AML, usklađenost, GDPR.

Drugi je dio potencijalno licenciranje za rad, poput licencije za instituciju za elektronički novac koju u Hrvatskoj izdaje HNB poduzećima koja žele izdavati elektronički novac ili pružati platne usluge povezane s izdavanjem elektroničkog novca. Posjeduje ju desetak poduzeća u Hrvatskoj, od kojih je nekoliko banaka, kartičarskih kuća, telekoma i platnih procesora.

Treći je dio prilika za suradnju, odnosno ostvarivanje partnerstva s bankama ili tradicionalnim financijskim institucijama, koje su već regulirane.

Koliko je izgledno da i banke i fintech uđu u nekakvo partnerstvo?

– Vjerujem da je budućnost u suradnji fintecha s jedne strane te banaka, osiguravajućih kuća ili telco-poduzeća s druge strane. Jedno je rješenje udruživanje, drugo je spajanje, a treće je da svaki subjekt samostalno posluje, što je u ovom trenutku zahtjevno, posebno za fintech.

Bankama fintech-tvrtke mogu riješiti mnoge probleme, od kojih je jedan olakšavanje procesa povezanoga s KYC-jem, odnosno knowyourcustomer (upoznaj svoga klijenta, nap. a.),u kojem fintech, osim što utvrđuje identitet osobe, može prepoznati i valjanost osobnog dokumenta, je li krivotvoren. Tako može uštedjeti vrijeme i banci i klijentu. Zanimljiv je i primjer procjene kreditne sposobnosti u stvarnom vremenu te suradnje u dijelu openbankinga. Oboje nam je omogućila platna direktiva Europske unije PSD2.

image

Magda Milas, Donatella Pauković

foto Rene Karaman

Što mislite, kako će uvođenje eura utjecati na razvoj fintecha?

– S jedne strane, euro je široko korištena i stabilna valuta te će, vjerojatno, njegovo uvođenje povećati atraktivnost Hrvatske kao odredišta za strana ulaganja, uključujući fintech. Euro k tome smanjuje potrebu za konverzijom i olakšava prekogranične transakcije, što će dugoročno povećati trgovinu, uključujući e-trgovinu i online plaćanja.

S druge strane, prelazak na euro bio je dugotrajan, skup i složen proces, pa su i fintech-tvrtke posljednjih godinu dana ulagale u nove sustave i infrastrukturu kako bi poduprle novu valutu, što je stvorilo znatna financijska i operativna opterećenja. Nitko se nije imao vremena baviti inovacijama, fokus je bio na konverziji i uvođenju nove valute. Jedna od razlika između kune i eura kao valuta jest u tome što euro ima više kovanica veće vrijednosti.

Primjerice, mi smo imali novčanicu od 10 i 20 kuna, a euro ima kovanice uz minimalan papirnati apoen od pet eura. Nismo naviknuti na toliko kovanica pa će, zasigurno, i to potaknuti rast digitalnog plaćanja, ne samo kupaca i potrošača nego i trgovaca u dijelu prikupljanja i obrade gotovog novca za izvršenje zakonske obveze dnevnog pologa, što će povećati troškove i doslovno otežati poslovanje.

Općenito, utjecaj prihvaćanja eura na razvoj fintecha u Hrvatskoj ovisit će o tome koliko će se dobro upravljati tranzicijom i koliko ćemo se kao zemlja brzo prilagoditi novoj valuti.

Kako ljudi u Hrvatskoj prihvaćaju nove tehnologije u financijama?

– U Hrvatskoj je i dalje dominantna metoda plaćanja gotovinom. Prema HNB-ovoj statistici o udjelu vrsta plaćanja među fizičkim osobama, riječ je o 80-ak posto svih plaćanja. Vjerujem da će se taj broj s vremenom smanjivati, osobito nakon što smo uveli euro. Hrvatska je posljednjih godina zabilježila znatan rast u sektoru fintecha​. Rekla bih da se aktivno radi na promicanju industrije potporom i poticajima fintech-tvrtkama.

Jedan od pozitivnih primjera svakako je i ‘Money Motion‘, internacionalna ​fintech-konferencija koju organiziramo s kolegama iz industrije. Dolaze nam stručnjaci iz cijelog svijeta: iz tvrtki Revolut, Mastercard, Nexi, Minke, Infobip, Unzer, Fonoa, Wirex, Banked, Aircash...

Koji su trenutačno najvažniji trendovi u fintechu? Koja su područja investitorima najprivlačnija?

– Rekla bih da su i dalje najzastupljenija digitalna plaćanja, zajmovi postaju sve popularniji, osobito u Aziji, dakle crowdfunding, crowdlending, crowdinvesting, a pojavile su se i digitalne banke, tzv. neobanke, poput Revoluta, N26, Monza, NuBanka i mnogih drugih. Prema KPMG-ovim procjenama, globalna ulaganja u fintech porasla su s 127,7 milijardi dolara 2020. na 226,5 milijardi dolara 2021.

Tu su svakako i tzv. ugrađene financije, embeddedfinance, s najvećim potencijalom u dijelu ugrađenih plaćanja zbog povećanja zadovoljstva korisničkog iskustva i jednostavnosti usluge.

Sve su popularnije decentralizirane financije povezane blockchainom, inicijalno ​su razvijene na blockchainu Ethereumu ​počevši s 2015. godinom. To je tehnološki zahtjevno i regulativno izazovno područje u ranoj fazi razvoja, a vrijeme će pokazati doseg primjena. Došli smo do nove generacije ‘decentraliziranog interneta‘ zvanoga web3, koji počiva na blockchainu i korisnicima omogućava da samostalno upravljaju svojim podacima, privatnošću te posjeduju digitalnu imovinu.

Zanimljiv je i razvoj insurtecha i regtecha, za koje se još raspravlja pripadaju li fintechu ili su zasebne tehnološke grane.

image

Magda Milas

foto Rene Karaman

Predsjednica ste i udruge Alice in Blockchains. Vidite li već neke pozitivne pomake u širenju svijesti o fintechu, blockchainu i kriptovalutama među ženama u Hrvatskoj?

– Žene su tijekom godina morale prevladati mnoge izazove i stereotipe kako bi se etablirale na vodeće pozicije, a konkretno, kad je u pitanju fintech-​industrija, prema Deloitteovu globalnom izvješću za 2020., otprilike ih je sedam posto od ukupnog broja. Naša je udruga neprofitna, fokusirana na educiranje i umrežavanje žena u navedenim tehnologijama. Trenutačno s ostatkom zajednice sudjelujemo u organizaciji hrvatske fintech-konferencije ‘Money Motion‘, ali međunarodnoga karaktera, koja će se održati u 9. i 10. ožujka u zagrebačkoj Laubi.

Organiziramo i vlastitu, prvu zagrebačku međunarodnu konferenciju ‘Web3 Tales‘, koja će se održati u Muzeju suvremene umjetnosti početkom lipnja. Tek smo krenule, put je dug, no veliki interes i odaziv svakako govore koliko je takva incijativa bila potrebna. Upravo je to naš doprinos zajednici.

Uza sve to pronalazite vremena i za hobije – letenje i ronjenje. Kako ste se počeli baviti time i zašto baš ronjenje i letenje?

– Imam dozvolu privatnog pilota za letenje jednomotornih propeleraca. Počela sam s letenjem 2014., a dozvolu sam dobila u prvom mjesecu 2017. godine. Radi se o sezonskoj aktivnosti koju uglavnom obnašam kad je ljepše vrijeme, od proljeća do jeseni, koliko stignem.

A već od svibnja krenem i roniti, članica sam zagrebačkog Ronilačnog kluba Roniti se mora koji je fokusiran na ekološke aktivnosti za zaštitu okoliša. Ove će godine biti velike četiri ekološke akcije čišćenja mora. Jedna od akcija u koju se rado planiram uključiti ove godine jest čišćenje viškog akvatorija, gdje smo prošle godine izronili 17 tona smeća u tri dana. Tu su i natjecanja u podvodnoj fotografiji kojima se također uvijek rado odazovem, a isto tako ronim i na dah od malena. Mama mi se bavila ronjenjem, stoga je meni boravak pod vodom prirodno stanje. U ronjenju na dah sam se i natjecala.

Kako to usklađujete s poslovnim obvezama?

– Ronjenje je nešto što me opušta. S druge strane, letenje je zapravo aktivnost za koju ne mogu reći da me relaksira. Letenje definitivno testira i pomiče moje granice, a zahtijeva jako puno pripreme i učenja. Nije nimalo jednostavno i za to se moram jako dobro pripremati prije svakog leta. Kroz nekoliko mjeseci godišnje letim dio sati, i to na Grobniku. Dakle, tim aktivnostima se bavim sezonski.

24. travanj 2024 11:05