Trenutno razdoblje viših kamatnih stopa na plasmane, a relativno skromnih kamata na depozite rezultira izrazitom profitabilnošću domaćeg bankovnog sektora, zadnji puta viđenu početkom ovog stoljeća. Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za prva tri tromjesečja 2023. pokazuju kako trenutno sve banke u zemlji posluju u plusu, a ukupno ostvarena dobit popela se na 1,1 milijardu eura.
– Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se sa jedan na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se sa 8,2 na 16,9 posto – objavio je krajem studenog HNB.
Skok profitabilnosti ne treba čuditi s obzirom na razliku u aktivnim i pasivnim kamatnim stopama, usprkos povećanju pasivnih kamata na štednju u posljednjih nekoliko mjeseci. Statistika središnje banke pokazuje da je u listopadu prosjek kamatnih stopa iznosio 2,44 posto za kratkoročne i 1,40 posto za dugoročne oročene depozite. U odnosu na listopad prošle godine radi se o porastu od 2,32 za kratki i 1,24 postotna boda za dugi rok.
Najviše u deset godina
Iz HNB-a ističu kako su slične razine prosjeka kamatnih stopa posljednji put evidentirane u rujnu 2013. za kratkoročne te u lipnju 2016. za dugoročne oročene depozite. Što se tiče kamata na štednju poduzeća, njima su banke krajem rujna u prosjeku nudile 3,28 posto (2,99 postotnih bodova više) za kratkoročne i 2,81 posto (2,17 postotnih bodova više) za dugoročne depozite.
Unatoč povećanju kamata na štednju, razlika u odnosu na kamatne stope na kredite još je uvijek primjetna. Tako je najviši prosjek kamatnih stopa od 5,90 posto zabilježen za nenamjenske i ostale kredite. Najniži prosjek od 3,60 posto odnosio se na stambene kredite, čime se nastavlja trend rasta koji je započeo u drugom tromjesečju 2022.
Okružje povećanih kamatnih stopa dijelom je olakšalo život i malim bankama koje dugi niz godina muči problem visokog troška kapitala i zadovoljavanja regulatornih zahtjeva. Male banke definiraju se kao one s udjelom u ukupnoj imovini manjim od jedan posto. Takvih je u Hrvatskoj trenutno 12, prema HNB-ovim podacima za kraj rujna ove godine. Raspolažu s ukupnom imovinom od 4,2 milijarde eura što je – od većih banaka – dijelom usporedivo s Hrvatskom poštanskom bankom čija imovina vrijedi 5,84 milijarde eura.
Među ‘malima‘ najmanja je po imovini J&T banka – u većinskom vlasništvu istoimene češke banke - koja raspolaže s nešto manje od 82 milijuna eura što čini tek 0,10 posto ukupne imovine domaćeg bankovnog sektora. S druge strane, najveća mala banka sa 0,98 posto udjela, odnosno 765,4 milijuna eura vrijednom imovinom je Istarska kreditna banka Umag. K tome, to je jedna od nekolicine banaka na domaćem tržištu čijim se dionicama još trguje na Zagrebačkoj burzi. Podsjetimo, na burzi su od banaka još uvrštene Zagrebačka banka, Hrvatska poštanska banka, Podravska banka, Slatinska banka i Agram banka.
Najveći dioničari Istarske kreditne banke dvije su tvrtke. Umaški Intercommerce drži 17,2 posto udjela i ima 28 udjelničara, većinom stanovnika Umaga. Drugi dioničar po veličini sa 14,6 posto udjela je novigradska tvrtka Serfin u vlasništvu talijanske kompanije Vezzani koja se bavi reciklažom metalnog otpada. ‘Talijansku‘ grupaciju dioničara čini i osiguravajuća kuća Generali koja izravno drži 7,8 posto dionica, pokazuju podaci depozitorija.
I dalje u prednosti
Tržišna prednost malih banaka uvijek je bio fleksibilniji, prilagođeniji pristup i brzina realizacije, naglašava Vjeko Peretić, direktor Pro grupe za posredovanje u kreditima i osiguranju.
– To im omogućava plića i agilnija organizacijska struktura, pa su zbog toga često i s nešto skupljim kreditima pobijedili velike banke kompletnijom i boljom uslugom – kaže Peretić. U sljedećem periodu, kada velike banke povuku kočnicu zaoštravanjem kreditnih politika, male banke i dalje imaju nišu, posebno kod mikro i malih poduzetnika, dodaje.
Što se tiče rezultata poslovanja malih banaka, u prvih devet mjeseci ove godine ukupno su zabilježile neto dobit od 42,4 milijuna eura. Najveću je dobit zabilježila Istarska kreditna banka, od 9,1 milijun eura. Sa 7,5 milijuna eura slijedi je Karlovačka banka u većinskom vlasništvu dvojca iz tvornice oružja HS Produkt, Marka Vukovića i Ivana Žabčića. Na začelju su pak po ostvarenoj dobiti u devetomjesečnom razdoblju Imex banka sa 568 tisuća eura te J&T banka sa 129 tisuća eura dobiti.
Unatoč rastu kamatnih stopa, dobar dio malih banaka i dalje iskazuje nižu profitabilnost od prosjeka cijelog tržišta, iskazanog prinosom na kapital. Naime, njih devet bilježi niži ROE od prosječne vrijednosti za cijelo tržište, od čega četiri banke imaju jednoznamenkastu vrijednost tog pokazatelja.
S druge pak strane, prave tvornice novca, gledano prema tom pokazatelju, su Karlovačka banka (24,7 posto), Banka kovanica (23,1 posto) i Istarska kreditna banka (20,7 posto). Zanimljivo, taj trojac ima veću profitabilnost nego tri najveće banke u zemlji, Zagrebačka (20,1 posto), Privredna (15,4 posto) i Erste banka (19,3 posto).
Činjenica je da se profitabilnost u bankarskom sektoru kako eurozone, tako i Hrvatskoj od 2019. povećala i više od dva puta, kaže Peretić.
– Male banke uhvatile su sve pogodnosti smanjenja obvezne pričuve uvođenjem eura, dodatnog povećanja likvidnosti i mudrog balansiranja kamatnih stopa aktive i pasive. Naime, osim laganog povećavanja kamatnih stopa na kredite građanima i nešto većeg poduzetnicima, male banke su istovremeno dobivale početkom godine dva posto, a kasnije i do četiri posto za posuđivanje novca HNB-u – pojašnjava Peretić.
Doprinos rasta marži
Što se tiče ovogodišnjeg poslovanja domaćih banaka, iz HNB-a su komentirali kako se neto kamatni prihod, glavni izvor prihoda hrvatskih banaka koji čini više od dvije trećine njihovih prihoda, znatno povećao tijekom 2023. zbog porasta neto kamatne razlike, dosežući najviše razine u proteklom desetljeću.
– Ovaj prihod može varirati zbog promjena u novom kreditiranju, ali i zbog rasta neto kamatne marže. Dominantan doprinos promjeni neto kamatnog prihoda u 2023. dolazi od rasta marži – ističu iz regulatora bankovnog sektora.
Porast neto kamatnih prihoda generiralo je poslovanje sa svim sektorima, osim kućanstava u slučaju manje sistemski važnih institucija, pri čemu se izdvajaju prihodi ostvareni kroz prekonoćno deponiranje sredstava kod središnje banke, dodali su iz HNB-a.
– Negativni doprinos kućanstava (kod malih banaka, op. a.) može se objasniti visokim udjelom fiksnih kamatnih stopa u kreditnom portfelju kućanstava. Osim toga, u strukturi promjenjive kamatne stope dominira NRS koji izravno ovisi o troškovima financiranja, kao što su troškovi depozita koji nisu doživjeli znatan porast – naglašavaju iz HNB-a.
Valja naglasiti i kako Zakon o potrošačkom kreditiranju nameće ograničenja za maksimalne kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, koja se trenutačno postavljena na 3,73 posto za stambene kredite u euru i 8,48 posto za ostale potrošačke kredite. – Dodatno, negativan doprinos neto prihodima kućanstava, posebno izražen kod sistemski manje važnih institucija, došao je s porastom kamatnih stopa na depozite u promatranom razdoblju. Male institucije već su početkom godine krenule s podizanjem kamatnih stopa na depozite, posebno u segmentu poslovanja s nefinancijskim poduzećima – tvrde u HNB-u.
Skorašnji kraj ‘bajke‘
Sugovornici Lidera ističu kako se trenutno složilo puno dugoročno neodrživih pozitivnih faktora odjednom, čiji pozitivni efekti s vremenom ipak slabe - povećavaju se troškovi financiranja i poslovanja banaka, što je manjim bankama veći problem.
– Istopili su se stari, povoljni izvori sredstava za daljnje plasmane, a očigledan je trend povećanja kamatnih stopa na oročenja. Kreditna aktivnost usporava, a kvaliteta imovine nešto će se pogoršati, pogotovo kod poduzetnika, koji su manjim bankama ciljna skupina – ocjenjuje Peretić.
U takvim okolnostima opet se može potaknuti pitanje daljnje konsolidacije ovdašnjeg bankovnog tržišta, odnosno preuzimanja manjih banaka od strane većih. Podsjetimo, danas na hrvatskom tržištu posluje 19 banaka, a još 2016. bilo ih je 26. Vjeko Peretić kaže kako su se u zadnje vrijeme malo stišala govorkanja o velikim i konkretnim preuzimanjima, iako je vječna tema pripajanja manjih bankama velikim sustavima uvijek otvorena.
– Cijelo to vrijeme i male banke nekako uspijevaju sasvim dobro poslovati – tvrdi Peretić.
Hrvatska narodna banka smatra da svaka banka s dobrim poslovnim modelom ima prostora za samostalni nastavak poslovanja.
– Potencijalna spajanja ostaju u domeni poslovnih odluka pojedinih banaka. Hrvatska narodna banka je tu da kroz superviziju i supervizorske mjere koje ima na raspolaganju na vrijeme prepozna i adresira rizike koji nisu adekvatno pokriveni u bankama – poručuju iz središnje banke. "Života" za male banke u Hrvatskoj očito i dalje ima.