Zapuhali su novi vjetrovi u upravljanju investicijskim fondovima, posebno onih čijim se udjelima trguje na burzi (ETF). Takva vrsta fondova već je 30-ak godina sinonim za pasivno ulaganje koje je posebno popularno među malim ulagačima. No, posljednjih godina sve je više ETF-ova koji ne slijede neki burzovni indeks već se sastoje od dionica (ili nekih drugih vrijednosnica) koje su odabrali fond menadžeri. Time su mnogo sličniji klasičnim investicijskim fondovima. Upravo toj kategoriji najveći svjetski upravitelj investicijskim fondovima, američki BlackRock, predviđa vrlo svijetlu budućnost.
Američki financijski div predviđa da će se do 2030. globalna imovina aktivno upravljanih ETF-ova učetverostručiti. Konkretno, sa 900 milijardi dolara skočit će na četiri bilijuna dolara. Predviđanje BlackRocka u skladu je s trenutnim tržišnim trendovima. Za takvom vrstom burzovno utrživih fondova vlada sve veća potražnja ulagača uslijed volatilnosti najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa. S obzirom na geopolitičke tenzije koje svijet tek čekaju, ali i vrlo visoka vrednovanja dionica velikih tehnoloških kompanija, ne čudi što aktivni odabir ima sve više poklonika.
Točka preokreta
Menadžeri BlackRocka Stephen Cohen i Rich Kushel u analizi koju prenosi Financial Times ističu kako je industrija upravljanja imovinom na točki preokreta gdje aktivno upravljani ETF-ovi postaju integralni dio portfelja investitora širom svijeta. Cohen i Kushel dodaju kako se investitori okreću aktivnom upravljanju i specijalističkoj analizi, drugačijim strategijama ulaganja i aktivno upravljanom riziku. Prema podacima BlackRocka, 41 posto novoosnovanih ETF-ova u prvom polugodištu ove godine ulazi u kategoriju aktivno upravljanih, nasuprot malo manje od 17 posto tijekom 2021. godine. K tome, 22 posto neto priljeva kapitala u ETF-ove u prvom polugodištu odnosi se na aktivno upravljane fondove. Za ilustraciju, lani je njihov udjel u neto priljevu iznosio 21 posto, a 2022. 16,6 posto.
Đivo Pulitika, fond menadžer u Intercapital Asset Managementu (ICAM) - jedinom hrvatskom društvu za upravljanje fondovima koje trenutno upravlja i ETF-ovima - kaže kako su se ETF-ovi posljednjih godina (čak i desetljeća) pokazali kao vrlo efikasan način ulaganja. - Razlozi su jednostavnost, dostupnost, transparentnost itd. Često se tu navode i troškovi, iako treba imati na umu da se najčešće uspoređuju pasivni ETF-ovi s aktivno upravljanim klasičnim fondovima. Ako gledamo američko tržište fondova, kao najveće u svijetu, vidimo da su krajem 2023. ETF-ovi već činili gotovo trećinu, dok su pasivne strategije (bilo da se rade kroz ETF-ove ili klasične fondove) prešle 50 posto. Drugim riječima, ETF-izacija i pasivizacija obilježile su fondovsku industriju u posljednjem desetljeću – pojašnjava Pulitika.
Kako kaže, novi trend koji se pojavio unazad par godina aktivno su upravljani ETF-ovi. - Dok su prije desetak godina bili zanemarivi u ukupnim uplatama koje su išle u ETF-ove, podaci za 2023. već pokazuju da su dosegnuli 20 posto – tvrdi ICAM-ov menadžer. Prema njegovu sudu, dva su glavna razloga za to. - Čisti pasivni ETF-ovi nude ograničene mogućnosti ulaganja. Dok su indeksi (i ETF-ovi koji ih prate) standard za dionička tržišta, pogotovo na razini neke zemlje ili šire regije, s obveznicama to najčešće nije slučaj. Ne čudi stoga da veliki rast interesa za aktivnim ETF-ovima vidimo upravo od 2020. nadalje, s povratkom inflacije i posljedičnim podizanjem kamatnih stopa što je obvezničku klasu opet učinilo atraktivnom - navodi Pulitika.
Tržište (ni)je teško pobijediti
Za neke segmente tržišta nije ni moguće napraviti kvalitetan klasični indeks (kojeg ETF tehnički može kvalitetno replicirati), najčešće zbog nedostatka likvidnosti, dodaje taj analitičar. - Stoga se pojavljuje sve veći broj ETF-ova koji su nominalno aktivni, ali u praksi slijede više-manje stroga pravila investiranja. Naprimjer, kod obvezničkih (aktivnih) ETF-ova se upravitelj imovinom često prospektom obveže da će ulagati samo u obveznice određenog izdavatelja (ili više njih), u točno određenoj valuti, ali si ostavi nešto prostora u dospijeću - naglašava Pulitika. Primjerice, to je slučaj s ICAM-ovim ETF-om koji je izložen rumunjskim državnim obveznicama, za kojeg je fiksirano da ulaže samo u rumunjske eurske obveznice, ali ICAM-ovi menadžeri sami biraju obveznice, uz uvjet da im je dospijeće između pet i deset godina.
Pasivizacija ulaganja povezana je s tezom kako je vrlo teško pobijediti tržište. Naime, iskustvo financijske industrije temeljeno na dugom vremenskom nizu utvrdilo je kako mali broj fond menadžera uspijeva ostvariti bolji prinos fonda kojim upravljaju od burzovnog indeksa koji su uzeli kao mjerilo. Đivo Pulitika ističe kako treba imati na umu da se takve analize rade na prošlim prinosima za dugi niz godina.
- Većinu (financijske) povijesti gotovo je cijelom imovinom upravljano aktivno (netko je dakle analizirao informacije na tržištu i temeljem toga određivao u što treba ulagati). Kad svi analiziraju, teško je ‘otkriti‘ nešto novo i prepoznati priliku. Ovoliko velika zastupljenost pasivne imovine je relativno nova stvar, možemo to nazvati promjenom megatrenda. S udjelom od preko 50 posto u ukupnim fondovima, pasivne strategije su odnedavno postale i značajan pokretač cijena. U situaciji kad sve manje investitora analizira informacije, moguće je da se otvore prilike za one koji to rade. Investitori koji vjeruju u tu tezu i dalje preferiraju aktivne fondove, koji mogu biti i u obliku ETF-a (i, kao što BlackRock kaže, sve više jesu i očekuju da budu još više). Moguće je da u budućnosti empirijska istraživanja više neće potvrđivati da ‘pasivno skoro uvijek pobjeđuje aktivno‘ već ‘što je više pasivnog, lakše je pobijediti kroz aktivne strategije i obrnuto‘ - smatra Pulitika.
Udvostručenje prometa
ETF-ovi su sve više popularni i među domaćim investitorima. Polugodišnje izvješće Zagrebačke burze pokazuje da je u prvih šest mjeseci trgovina ETF-ovima dosegla 11,7 milijuna eura što je 135 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. K tome, tržišna kapitalizacija od 51,3 milijuna eura veća je za 254,5 posto. ICAM zasad nudi pet ETF-ova, navodi Đivo Pulitika.
- Naša tri dionička su u potpunosti pasivna i prate službene indekse Zagrebačke, Ljubljanske i Bukureštanske burze. Preostala dva su aktivna, ali unutar strogih ograničenja. Naš novčani ETF ulaže samo u kratkoročne trezorske zapise zemalja EU s visokim kreditnim rejtingom i u kratkoročne depozite kvalitetnih banaka, dok sam za rumunjski obveznički poviše već opisao strategiju. Novi ETF-ovi koje planiramo u skoroj budućnosti će biti pasivni i usredotočeni na regiju jugoistočne Europe. Za razliku od Amerike, lokalna tržišta imaju zanemariv dio pasivne imovine i trguju se na značajno nižim multiplama (relativnim cijenama poput P/E, dividendni prinos) u odnosu na strane burze, pa vjerujemo da pasivan pristup ima smisla. U nekoj daljoj budućnosti smo otvoreni i za mogućnost potpuno aktivno upravljanih ETF-ova - zaključuje Pulitika.