Financije
StoryEditor

Lani visoki prinosi mirovinaca, planiraju ulaganja u skladišta i trgovačke centre

23. Siječanj 2024.
Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima

Društva koja upravljaju mirovinskim fondovima od ove godine mogu i izravno ulagati u nekretnine, a ta klasa imovine ih posebno zanima, čulo se na predstavljanju njihovih rezultata za prošlu godinu. Tako bi htjeli ulagati ponajviše u komercijalne nekretnine, poput skladišta i trgovačkih centara, ali ne i u stanogradnju zbog, kako kažu, pravno nesređenog tržišta najma i tendencije Hrvata da posjeduju stambeni prostor.

Kako je kazao predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Petar Vlaić, dio imovine trenutno uložen u državne obveznice, a radi se o 10,5 milijardi eura, odnosno 53 posto ukupne imovine, od ove godine polako će se preraspodijeliti u izravna nekretninska ulaganja.

Podsjetimo, mirovinski fondovi posljednjim izmjenama zakona koja su stupila na snagu 1. siječnja u idućih nekoliko godina do četiri posto imovine mogu izravno uložiti u nekretnine. Vlaić je okupljenim novinarima pojasnio kako mirovinska društva ne zanimaju ‘greenfield‘ ulaganja u nekretnine, odnosno gradnja stambenih ili komercijalnih nekretnina. - U obzir dolaze trgovački centri, zatim naročito logistički objekti, ali i ulaganje u dionice kompanija koje se bave nekretninama - tvrdi Vlaić.

Isplativija dvostupna mirovina

Što se tiče ostalih zakonskih izmjena, mirovinci su istaknuli i činjenicu da je izjednačen dodatak na mirovinu iz 1. stupa sa dvostupnom mirovinom. Tako će dodatak za mirvinu id 1. stupa za one s dvostupnom mirovinom iznositi 27 posto, umjesto dosadašnjih 20,25 posto.

- Na taj se način mirovine iz drugog stupa povećavaju za 6,75 posto. Time zakonodavac pokazuje da želi zadržati 2. stup - naglasio je Vlaić. To bi trebalo usporiti trend da novi umirovljenici biraju prelazak i 1. stup zbog veće isplativosti. Prema izračunima mirovinskih društava, s porastom dodatka dvostupna mirovina bila bi isplativa za tri četvrtine građana koji primaju 70 posto prosječne plaće. No, u mirovinskim društvima kažu kako će se s vremenom atraktivnost dvostupne mirovine još više povećati.

Osim što im je dopušteno ulaganje u nekretnine, čime se ovdašnja regulativa ulaganja mirovinskih fondova sve više približava onoj u razvijenom zapadnom svijetu, mirovince posebno raduje što im je zakonodavac omogućio veća ulaganja u fondove rizičnog kapitala (PE). Petar Vlaić, inače i prvi čovjek Erste Plavi društva za upravljanje mirovinskim fondovima, naveo je kako je u PE fondove do sada uloženo dva posto imovine, a s ovom liberalizacijom ta bi vrsta ulaganja mogla zauzeti i do 10 posto imovine. Imovina obveznih mirovinskih fondova krajem 2023. vrijedila je 20,2 milijarde eura i veća je za 2,7 milijardi eura nego godinu ranije.

Dugoročno gledano, liberalizacija ulaganja mogla bi donijeti i veće prinose od lanjskih, s kojima su predstavnici mirovinskih fondova vrlo zadovoljni. To posebno vrijedi za kategoriju A, najizloženiju rizičnoj imovini, poput dionica i investicijskih fondova, koja je za 2023. ostvarila rekordni rezultat od gotovo 15 posto rasta. Odličan rezultat zabilježila je i najbrojnija kategorija B, sa 10,2 posto prinosa, što je treći najbolji rezultat za tu kategoriju. Kako je naglasio Vlaić, bolji prinos kategorija B ostvarila je samo 2012. i 2014. godine. Kategorija C zabilježila je četiri posto prinosa.

Pri vrhu u OECD-u

No, realni prinos (umanjen za stopu inflacije od 4,5 posto) za kategoriju C na kraju je ispao negativan, - 0,5 posto. Kod kategorije B realni prinos za 2023. iznosi 5,4 posto, a kod kategorije A malo manje od 10 posto. Što se tiče prosječnog godišnjeg prinosa od osnivanja mirovinskih fondova, on za kategoriju A iznosi 7,2 posto, za kategoriju B 5,2 posto, a za kategoriju C 3,3 posto. Prevedeno u konkretni iznos, obvezni mirovinski fondovi su od osnivanja svojim članovima zaradili osam milijardi eura, istaknuo je Vlaić.

Ako se rezultati naših mirovinskih fondova usporede s razvijenim zemljama, razloga za nezadovoljstvo ne bi trebalo biti. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), od osnivanja 2002. do 2022. prosječni realni godišnji prinos hrvatskih mirovinskih fondova iznosio je 2,2 posto. Hrvatska je po tome na trećoj poziciji među članicama OECD-a, nakon Švedske (5,6 posto) i Danske (3 posto). 

Što se tiče dobrovoljnih mirovinskih fondova (3. stup), krajem 2023. za mirovinu je dodatno štedjelo 443.000 građana, a ukupna imovina dosegla je 1,3 milijarde eura, što je porast od 19,2 posto na godišnjoj razini.

28. veljača 2024 18:28