ETF-ovi ili fondovi kojima se trguje na burzi postaju najpopularnijim i najbrže rastućim investicijskim instrumentom. Kako ETF-ovi uglavnom prate tržišne indekse nemaju potrebe za visoko plaćenim fond menadžerima zbog čega imaju niske upravljačke naknade. To je i jedan od razloga zašto često u prinosima nadmašuju tradicionalne investicijske fondove i upravo su stoga odličan izbor za ‘male’ ulagače.
Unatoč priličnim i stalnim fluktuacijama na tržištu (živimo u vremenu iznimnih nesigurnosti), ukupna imovina u ETF-ovima i dalje raste. ETF-ovi trenutno čine gotovo 13 posto vlasničke imovine u SAD-u, oko 9 posto u Europi i oko 4,5 posto u aziji. Samo se u Americi njima dnevno protrguje oko 650 milijardi dolara. U svijetu ih je više od 12 tisuća s imovinom težom od 11 bilijuna dolara.
Kako pojašnjava financijska blogerica i savjetnica Tetka (‘pravim‘ imenom Sandra Ferenčak), pojava ETF-ova je, na svojevrstan način, revolucionalizirala investiranje jednostavnošću i niskim naknadama. Vrlo su slični klasičnim investicijskim fondovima, no kotiraju na burzi i njima se trguje na dnevnoj razini poput dionicama.
Danijel Delač, član Uprave InterCapitala potvrđuje kako su ETF-ovi sve popularniji vid ulaganja, no njihovu atraktivnost i popularnost ne veže uz krizu ili prosperitet na burzama.
- Riječ je o vrlo heterogenoj skupini instrumenata u kojima ima raznih ‘podloga‘ i risk profila imovine koju ti ETF-ovi prate (obveznice, dionice, robe, valute, egzotična iovina poput kriptovaluta…), te raznih podvrsta (s polugom/bez poluge, long/short…), pa bi neki od njih u inflacijskom okruženju mogli benefitirati. Vjerovali ili ne, na ETF-ove na Zagrebačkoj burzi otpada oko pet posto dioničkoga prometa u 2023. Za usporedbu, ta brojka u Sloveniji iznosi samo 0,2 posto, u Njemačkoj 1,3 posto, a u Francuskoj 3,3 posto. Velika Britanija s 12,1 posto i posebno SAD s 29,1 posto su ipak daleko ispred nas. Također, kod nas je baza niska, odnosno ukupni je promet daleko niži od velikih burzi u EU ili SAD-u. Ipak, navedena činjenica pokazuje da postoji investicijska publika za lokalne ETF-ove.
Dosad su na Zagrebačkoj burzi bili listani samo dionički ETF-ovi koji nose viši stupanj rizika i koji nisu nužno zanimljivi konzervativnim ulagačima, ali kolege iz ICAM-a su javno komunicirali svoje planove za nove ETF-ove na burzi. Planiraju i takozvane money market ETF koji bi mogao biti proizvod baš za konzervativnije ulagatelje. Uz to, Hrvati sve više ulažu i u inozemne ETF-ove. Svaki mjesec na našem LinkedInu pratimo aktivnost klijenata IC-a na inozemnim burzama. Prema našim podacima oni najviše ulažu u ETF-ove koji prate S&P indeks, ali daleko od toga da su to jedini ETFovi u koje ulažu – precizira Delač dodajući kako ETF-ovi nisu preko noći postali popularni, trend ulaganja u tu vrstu imovine raste već godinama.
Porezno atraktivni
Naime, tehnološki je razvoj posljednjih godina prilično pojednostavio trgovanje na inozemnim burzama, pa takozvani retail ulagači iz cijeloga svijeta imaju izlaz na svjetske burze, dobrim dijelom i na američke, doslovno s ‘tri klika na mobitelu‘. No, sve više raste i svijest o potrebi aktivnog pristupa osiguranju vlastite financijske budućnosti, pa sve veće zanimanje za burze i investiranje ne čudi.
– ETF-ovi po svojoj troškovnoj prirodi (relativno niski management fee) i heterogenosti investitorima daju razumno rješenje za diverzifikaciju i zato su očekivanja da će se trend rasta nastaviti i u budućnosti. I institucionalni ulagači, dakle, fondovi svih vrsta, sve ih više koriste u svojim portfeljima – zaključuje Delač.
Tetka dodatno pojašnjava zašto misli da je ulaganje u ETF-ove jedna od najboljih investicijskih odluka. U početku su ETF-ovi bili ograničeni na praćenje indeksa poput dioničkog S&P 500, no, danas prate gotovo sve vrste imovine – dionice, obveznice, nekretnine, robe, sektore/industrije, razna tržišta što omogućuje malim ulagačima da i s relativno skromnim iznosima kapitala investiraju u visoko diverzificirane financijske instrumente.
Porezno su atraktivni, jer se investiranje u akumulirajuće ETF-ove, one koji dividendu ne isplaćuju nego akumuliraju, ne oporezuje, a ako ih se proda nakon dvije godine nakon stjecanja ne plaća se ni porez na kapitalnu dobit. Kako su visoko likvidni ulagatelji u pravilu nemaju problema kupiti ih ili prodati bilo kada, posebno ako je riječ o onima najpopularnijima. I sve to uz niske naknade.