Prije 15-ak godina kamatne stope na prekoračenje po tekućem računu (minus) prelazile su i 10 posto, a danas su upola niže
Nekad najrašireniji kredit – minus na tekućem računu – sve je manje popularan među građanima koji svoje financijske potrebe radije premoštavaju većim iznosima gotovinskih kredita. No, ironija je što su kamate na minus, nekada najskuplji dug, danas niže nego na gotovinske kredite koje građani nesmiljeno dižu. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je iznos prekoračenja po transakcijskim računima od 740,8 milijuna eura (2,8 posto ukupnih kredita) krajem rujna bilježio pad od 3,3 posto na godišnjoj razini.
Valja naglasiti kako trend pada ove vrste duga građana nije nov - na godišnjoj razini traje od kraja 2022., izuzev siječnja i veljače 2024 godine, podsjetili su u svojoj analizi analitičari Raiffeisen banke. Na mjesečnoj razini, dug po minusima smanjen je za 1,3 posto. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, uslijed mjera HNB-a iz srpnja koje ciljaju na hlađenje te vrste zaduživanja, rastu i dalje, ali ipak nešto sporijim tempom.
Krajem rujna iznos 'gotovinaca' zaustavio se na 10 milijardi eura što je 37,5 posto ukupne vrijednosti kredita građanima. Trend rasta gotovinskih kredita traje od srpnja 2021., a dvoznamenkaste stope povećanja duga bilježe se već pune dvije godine. U rujnu je ostvaren godišnji rast od 11,9 posto, odnosno građani su se zadužili za dodatnih 1,1 milijarde eura nego prije godinu dana. Da su HNB-ove mjere počele davati rezultate svjedoči i podatak da je mjesec dana ranije rast gotovinaca iznosio 12,4 posto. Na mjesečnoj razini ti su krediti porasli manje od jedan posto.
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) ističu kako trend razduživanja po minusima treba promatrati u kontekstu višegodišnjeg rasta realnih plaća, zaposlenosti i općeg poboljšanja financijskog položaja kućanstava. - U takvom okruženju prirodno dolazi do smanjenja potrebe za korištenjem prekoračenja kao kratkoročnog izvora likvidnosti. Mjesečne oscilacije pritom nisu od osobitog značaja jer su prvenstveno rezultat kratkotrajnih priljeva i odljeva na računima, dok temeljni trend odražava makroekonomske uvjete i stabilno stanje u sektoru kućanstava. Istodobno, rast gotovinskih kredita odražava drugačiju kreditnu dinamiku – riječ je o proizvodu koji građani koriste u situacijama kada im je potreban veći iznos i duži rok otplate, za razliku od prekoračenja koje ima transakcijsku funkciju i najčešće služi za premošćivanje kratkotrajnih potreba – tumače u HUB-u.
Ipak, ne žive svi sve bolje, pa dio zaduživanja po gotovinskim kreditima treba tumačiti i financijskom iscrpljenošću dijela građana, posebno u uvjetima rasta cijena. Vidljivo je to i iz Raiffeisenove analize. Stručnjaci te banke ističu da se dio gotovinskih kredita koristio za kupnje automobila, adaptaciju i opremanje stanova, ali se ne može isključiti da se (manji) dio porasta odnosi i na financijske pozajmice u okružju kontinuirane inflacije.
Minus po tekućem računu prije 15-ak godina slovio je za najskuplji kredit s obzirom da su kamatne stope koje su naplaćivale banke prelazile i 10 posto. Danas su kamate upola niže, ali i dalje prilično odbijajuće, iz perspektive klijenata. Usporedba kamatnih stopa na prekoračenje, dostupna na stranicama HNB-a, za pet najvećih banaka u zemlji (Zagrebačka, banka, PBZ, Erste, OTP i Hrvatska poštanska banka) pokazuje da najvišu kamatnu stopu od 6,32 posto, ali na prekoračenje između 5300 i 10.600 naplaćuje OTP banka. Na najmanji iznos, do 1327 eura, kamata je 5,07 posto, što je ujedno i najniža kamata među pet najvećih banaka.
Naime, Zagrebačka banka naplaćuje 5,45 posto, PBZ 5,28, kod HPB-a treba platiti 5,17 posto godišnje dok Erste banka traži 5,10 posto. To znači da godišnje na iznos od primjerice, 1327 eura, bankama treba platiti između 67,27 i 72,32 eura. Inače, uvjerljivo najvišu kamatnu stopu na prekoračenje među svim bankama naplaćuje Samoborska banka, 7,20 posto. Klijenti te banke na minus od 1327 eura godišnje plaćaju 95,54 eura.
Međutim, kamatne stope na gotovinske kredite još su više. Usporedna lista na stranicama HNB-a pokazuje kako je efektivna kamatna stopa (ukupni trošak kredita koji klijent plaća) na gotovinski kredit najviša u OTP banci, 6,74 posto. Nakon toga slijedi Erste sa 6,06 posto, a u državnom HPB-u gotovinci se nude po 5,90 posto. Dvije najveće banka imaju i najniže stope; PBZ 5,87 posto, a Zaba 5,74 posto.
Kako bilo, građani dugove uredno vraćaju. U HUB-u kažu kako su neprihodujući (loši) krediti kućanstava danas na povijesno najnižim razinama. – Polovicom ove godine iznosili su 3,49 posto za ukupne kredite kućanstvima, a 4,96 posto za prekoračenja, što potvrđuje uredno podmirivanje obveza i opću otpornost potrošača – kažu u udruzi banaka.
