Platforma Funderbeam trenutno je u mirovanju nakon što je od posljednje kampanje prikupljanja kapitala prošlo više od dvije godine
Do prije nekoliko godina jedini izvor financiranja startupa, posebno u ranoj fazi razvoja, danas postoji samo na papiru. Riječ je o Funderbeamu putem kojeg je od 2017. dvadesetak mladih hrvatskih poduzetnika došlo do gotovo 10 milijuna eura. Ta estonska platforma došla je u Hrvatsku 2016. godine povezavši se sa Zagrebačkom burzom. U zajedničkoj kompaniji Funderbeam SEE koja je odgovorna za tržište jugoistočne Europe domaća burza još uvijek ima trećinu udjela.
Nove kampanje na Funderbeamu nije bilo već više od dvije godine, otkako su 2022. kampanje proveli MobilityONE, tvrtka za upravljanje voznim parkovima, te Include. Što se tiče potonje tvrtke koju je osnovao poznati solinski poduzetnik Ivan Mrvoš, Include je prvi probio led na Funderbeamu s kampanjom iz 2017. godine, a do novca je na taj način došao i 2019. godine. Kako pojašnjavaju sa Zagrebačke burze, Funderbeam je trenutno u mirovanju.
Danas se traži druga priča
- Početkom COVID krize, pa do danas, znatno je otežano financiranje takvih kompanija od strane investitora zbog drugačije percepcije rizika. Funderbeam je uvijek bio tzv. ‘equity crowdfunding‘, odnosno bazirao se na povjerenju investitora u poduzetničku ideju i očekivanju rasta kompanije, odnosno ostvarenja prinosa. Danas se traže kompanije koje imaju pozitivan EBITDA, a ne samo ideju ili prototip. Na taj način se transformirao i Funderbeam Estonia sa svojim novim investitorima, pa je aktivnost Funderbeama kakva je bila u prošlosti trenutno u mirovanju – kaže predsjednica Uprave Ivana Gažić.
Domagoj Boljar, suosnivač tvrtke Earthbound (nekadašnjeg Mireta), za financiranje putem Funderbeama odlučio se krajem 2021. godine. U razgovoru za Lider kaže kako je nakon kampanje Mireta bilo još nekoliko planiranih kampanja na Funderbeamu, ali je promjenom vlasničke strukture Funderbeama (koji se sada zove Venturebeam, op. a.) sve ostalo samo na planovima. - Novi vlasnik se prema mojim saznanjima odlučio na model privlačenja većih investitora, umjesto dosadašnjeg modela koji se temeljio na većem broju malih ulagača - kaže nam Boljar.
Svatko tko je tko prikupljao kapital putem te platforme, mogao je računati da će Funderbeam provjeriti identitet ulagatelja, ekspertize vodećih ulagatelja i kvalitete poslovnih planova startupova kao i njihovu spremnost za komunikaciju s ulagateljima i nagli rast. Nakon odobrenja ulaska kompanije na Funderbeam, osnivač je mogao računati na aktivnu podršku u prezentaciji svog poslovnog koncepta tijekom svih faza financiranja, do početka trgovanja udjelima.
Prema Boljarovim riječima, najveća snaga Funderbeama bila je upravo u pravnoj i tehničkoj usklađenosti ovakvog načina prikupljanja kapitala, primjerenoj regulativi Europske unije. Europski startupi i dalje mogu prikupljati novac na nekoliko crowdinvest platformi, ali one nisu usklađene s europskom regulativom.
Trgovati se i dalje može
S vremenske distance pokretanje Funderbeama na ovim prostorima Zagrebačka burza ocjenjuje vrlo uspješnim. - Putem Funderbeama prikupljeno je u 16 kampanja za domaće startupove i male i srednje tvrtke više od osam milijuna eura. Funderbeam je nastao kada u Hrvatskoj nije bilo drugog izvora financiranja za startupove, dok danas imamo vrlo aktivan specijalizirani fond za tu vrstu financiranja. Možemo reći da smo kroz kampanje Funderbeama bili jedni od inicijatora stvaranja ove vrste poduzetništva i omogućili smo opstanak kompanijama koje u nedostatku lokalnih izvora financiranja nisu imale drugu opciju nego da odu u inozemstvo. Željeli smo promijeniti takvu situaciju i pružiti mogućnost financiranja i u najranijoj fazi razvoja te stvoriti bazu kompanija koje će jednoga dana biti kandidati za listanje na burzi – kaže Ivana Gažić.
Funderbeam je osnovala nekadašnja čelnica burze u Tallinu, Kaidi Ruusalepp. Vrijednost njezine ideje prepoznao je i osnivač Skypea Jaan Taalinn, jedan od prvih ulagatelja u kompaniju. Posebnost te crowdfunding platforma bila je i što su ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogli trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, a zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na blockchain tehnologiji.
Gažić kaže kako je trgovanje tokenima i dalje moguće, a uvid u trgovanje imaju investitori aktivni na platformi. - Kompanije također aktivno objavljuju podatke o svojem poslovanju putem platforme pa u tom smislu nema velikih promjena – navodi čelnica Zagrebačke burze.