Financije
StoryEditor

Nekoliko načina na koje se do naplate može zaštititi cijena isporučene robe

02. Travanj 2022.
Zbog inflacije, koja za sada još ‘nije strašna‘, i sve težih i neizvjesnih uvjeta poslovanja u svijetu nije lako proizvesti robu, a onda se treba pitati i hoće li do naplate inflacija pojesti vrijednost izdane robe ili usluge

Što zbog svjetske pandemije bolesti COVID-19, što zbog rata u Ukrajini, svjedoci smo rasta cijena gotovo sve vrste robe i usluga, a posebno rasta cijena energenata. U tim novim, sasvim nepredvidivim okolnostima koje utječ​u na gospodarstvo – i globalnoj razini i na nacionalnim razinama – nije lako poslovati, proizvesti robu i naplatiti je, a posebno nije lako predvidjeti kolika će biti inflacija i hoće li se s danom naplate računa smanjiti vrijednost izdane robe ili usluge budući da to do sada rijetko činilo unaprijed, nego u roku od šezdeset dana od dana izdavanja računa.

Očekivanja podižu cijene

Na pitanje mogu li se i kako poduzetnici zaštititi od prijeteće inflacije ekonomski analitičar i konzultant Damir Novotny odgovara da je to moguće tako da se u prodajne cijene ukalkulira trošak inflacije, no upravo je zato inflacija lančana.

image

Damir Novotny

– Kad postoji osjećaj da će se inflacija razvijati, u prvom valu poduzetnici smanje troškove, no drugi val označen je rastom cijena jer se one dižu upravo zbog inflatornih očekivanja. Ovo što se trenutačno događa nije troškovna inflacija, nego očekivana, jer su svi počeli kalkulirati i podizati cijene, čak i oni koji u svojim troškovima proizvodnje nemaju energente koji su poskupjeli ili one za koje se očekuje da će poskupjeti – napominje Novotny navodeći primjer poskupljenja cijena električne energije iako većina energije ne dolazi od plina, nego od drugih energenata.

Inflacija je tako na neki način psihološka, sve dok zbog inflatornih očekivanja ne postane stvarna. Na pitanje postoji li mogućnost da se u sâm račun ugradi inflatorna klauzula Novotny odgovara potvrdno prisjećajući se prakse s početka devedesetih godina kad je bila visoka inflacija, od 25 do 30 posto na godinu. Tada je Porezna uprava RH utvrdila stopu po kojoj su se revalorizirale zalihe i kapital.

– To je bila tzv. klizna skala koja se primjenjivala najčešće u građevinarstvu, što je mehanizam koji se upotrebljava u hiperinflaciji, od koje smo mi za sada daleko – smatra Novotny.

Mogućnost klizne skale

Međutim, još postoji zakonska mogućnost ugovaranja poslova uz primjenu klizne skale koja omogućuje ugovore prema kojima će cijena robe ili usluge ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje. Također, Zakon o obveznim odnosima ima odredbe koje upućuju na to da se vrijednost ugovorne obveze u valuti može izračunavati na temelju cijene zlata ili tečaja kune u odnosu prema stranoj valuti, navodi Davor Brkić iz tvrtke RB Unigenito, ujedno predsjednik Udruženja računovođa u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), i dodaje da isti zakon regulira i tzv. indeksnu klauzulu prema kojoj je dopušteno da se iznos novčane obveze u domaćem novcu veže uz promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom cijena koji je utvrdila ovlaštena osoba.

image

Davor Brkić

– Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uprava je dužna u vođenju društva provesti sve potrebne mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva. Moguće je ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do šezdeset dana, a iznimno, u ugovorima o robno-trgovačkom kreditu, može se u pismenom obliku ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, ali ni u kojem slučaju dulji od 360 dana – objašnjava Brkić i dodaje da za nepoštovanje rokova plaćanja postoje i prekršajne odredbe, no svjedoci smo da se ta prekršajna odredba u praksi gotovo ne primjenjuje.

Taj računovođa upozorava na to da je zbog negativna utjecaja pandemije koronavirusa na poslovanje poduzetnika novčani tok tvrtki lošiji, što, naravno, rezultira i poremećajima u likvidnosti. Stoga je sada više nego inače uputno u rizičnim transakcijama razmisliti o sredstvima, odnosno mehanizmima zaštite kako bi se zaštitila likvidnost društva.

Smanjiti odgode plaćanja

Neka od sredstava, odnosno mehanizama naplate koji se primjenjuju posebno u trenucima krize bankovno su jamstvo, akreditivno osiguranje, zadužnica, mjenica, pridržaj prava vlasništva, odnosno povrat stvari u slučaju neplaćanja, zalog poslovnog udjela, zalog kao hipoteka na nekretninama i slično.

Na lančani rast troškova i posljedično inflaciju koja brzo može izazvati nelikvidnost, što zbog smanjenja profitabilnosti zbog većih troškova, što zbog panična prebacivanja u sigurnija ulaganja, upozorava i Jasmina Očko, konzultantica za kontroling u tvrtki Kontroling Kognosko.

Navodi da poduzeća u razdobljima prijeteće inflacije novac, ako ga imaju više od iznosa nužnog za poslovanje, prebacuju i ulažu u nekretnine, strojeve, dionice, fondove, zalihe ili kombinirano, kako bi se rizik najbolje rasporedio.

image

Jasmina Očko

– No ishitrena ulaganja mogu voditi u kupnju imovine koja je nepotrebna, a u ovom trenutku već skuplja nego inače. Preveliko smanjenje novca na računu pak može donijeti rizik od nelikvidnosti, čime se i druge dovodi u opasnost – napominje Očko i dodaje da je najveća opasnost panika i da se lošim odlukama uzrokovanima strahom dolijeva ulje na vatru. Zato je potrebno hladne glave razviti više mogućih scenarija.

– Prije svega, važno je ispravno procijeniti koliko novca trebamo za plaćanje tekućih obveza. Sada su u boljem položaju oni koji su dužni nego oni kojima se duguje. Prioritet je naplata potraživanja jer novac koji je vani trebamo naplatiti što prije. S obzirom na to da je teško predvidjeti kolike nas stope inflacije nas čekaju, toleriranje dugih odgoda plaćanja više nije opcija – ističe Očko i napominje da je vrijeme preispitivanja poslovnih odnosa i revizije prodajnih uvjeta s kupcima.

– Prodajni timovi mogu zaključiti da to otvara mogućnost gubitka nekih kupaca, ali treba zaključivati na temelju matematike. Je li se porast ulaznih sirovina uspio prenijeti na kupca te ostvaruje li se uz povećane troškove i dalje dobit? Ako su ta dva odgovora niječna, onda zadržavanje kupca samo po sebi možda nema smisla. Prihodi sada nisu kategorija koja nešto znači, jedino je važno sačuvati dobit i optimalan novčani tok – kaže konzultantica Kognoska.

Predujmovi i precizni ugovori

Nikola Nikšić, stručnjak za menadžersko savjetovanje na području strateškog i financijskog menadžmenta iz Konter savjetovanja, ističe da je u krizi i padu gospodarskih aktivnosti uz malo nepažnje i nedostatka kompetentnosti kratak put od likvidnosti do nelikvidnosti, a zatim i insolventnosti. Zato je važno stalno analizirati okolnosti iz šireg i užeg okružja te ih pažljivo odmjeravati u odnosu na mogućnosti i potencijale organizacije.

image

Nikola Nikšić

foto Dražen Lapić
– Potencijalni dobavljač može i mora pri formiranju ponude osim cijene definirati i druge komercijalne uvjete: rokove plaćanja, bonuse i popuste, zatezne kamate, instrumente osiguranja plaćanja te eventualno zadržavanje prava na naknadu dokazive štete koja može proizići iz toga što kupac nije uredno ispunio sve svoje preuzete ugovorne obveze. S druge strane, na kupcu je da odluči hoće li takvu, potencijalno oštru, ponudu prihvatiti ili tražiti neko drugo, za sebe prihvatljivije rješenje – ističe Nikšić.

Konterov konzultant dodaje da se može pretpostaviti da će dobavljači raznim oblicima poticaja kao što su niže cijene i rabati pokušavati motivirati kupce da plaćaju uredno, brže, pa i predujmom.

Savjeti Jasmine Očko za poslovanje u krizi
  • Ne paničarite, ne donosite ishitrene odluke.
  • Napravite scenarije različitih ishoda budućih novčanih tokova.
  • Od kupaca tražite korekcije prodajnih uvjeta.
  • Dobavljačima i kupcima predložite bolju komunikaciju i transparentnost.
  • Ako imate višak novca, uložite ga disperzirano i hladne glave u drugu vrstu imovine.
  • Nemojte poticati još veće negativne učinke krize neplaćanjem i gomilanjem zaliha.
  • Ne očajavajte: svaka kriza jednom prođe, tako će i ova.
07. listopad 2022 09:02