Uspjesi u povlačenju novca iz fondova EU iz prakse sveučilišta, veleučilišta, učilišta... svjedoče da se inovativnost isplati, a i da se budi poduzetnički duh u akademskoj zajednici. Obrazovne institucije naučile su da ne trebaju računati na financijsku pomoć države
Primjeri sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, Visokog učilišta Algebra i Pučkog otvorenog učilišta iz Osijeka dobar su pokazatelj da se iz europskih fondova može povući mnogo novca za razne znanstvene i istraživačke projekte. Mnogi od njih ne bi bili uopće mogući bez europskog novca, pa iako je mnogo prijavljenih na natječaje sa zahtjevnim uvjetima, fondovi EU će i dalje biti važan izvor financiranja brojnih projekata u hrvatskom javnom i privatnom obrazovanju.
Veliki potencijal
Prof. dr. sc. Miroslav Rajter, voditelj Ureda za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu, naglašava da je to trenutačno najuspješnije hrvatsko sveučilište u privlačenju sredstava iz EU fondova za znanstvene projekte. Ta uspješnost odraz je poticanja znanstvenika na prijavu projekata, pri čemu se prema Rajteru gotovo 40 posto rashoda investira u znanost i transfer tehnologije.
– Potencijal Sveučilišta u Zagrebu za razvoj i dalje je velik. U programskom razdoblju najprestižnijih EU projekata Obzor 2020 Sveučilište je imalo gotovo 80 posto svih sveučilišnih projekata u Hrvatskoj te je privuklo više od 31 milijun eura u okviru 118 projekata. Najveći broj projekata ostvaren je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) i Medicinskom fakultetu. Ističu se i brojni projekti koje financira Hrvatska zaklada za znanost te osam Znanstvenih centara izvrsnosti i dva projekta Europskoga istraživačkog vijeća (European Research Council, ERC). Jedna od najvećih prednosti Sveučilišta je tzv. humboltovski model strukture sveučilišta, odnosno njegova sveobuhvatnost. Znanstvenici Sveučilišta djeluju u više od 200 znanstvenih područja, a Sveučilište sa svoje 34 sastavnice predstavlja jedno od rijetkih mjesta u Europi s toliko visokim potencijalom za sinergiju i interdisciplinarnost u znanosti. Unutar Sveučilišta mogu se pronaći projekti s visokom komercijalnom iskoristivosti poput Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativnim sustavima, ali i projekti koji iz temelja mijenjaju znanost kao što je ERC projekt o razvoju galaksija prof. dr. sc. Vernese Smolčić s PMF-a – opisuje Rajter.
Prema dr. sc. Vlatki Petrović, o. d. voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, vrlo se uspješno upotrebljavaju nepovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebno Europskoga fonda za regionalni razvoj, kojim se osiguravaju ulaganja u nacionalne tematske prioritete definirane u Operativnom programu Konkurentnosti i kohezija 2014. – 2020. U okviru Specifičnog cilja 1a1 Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva navela je da je ukupna vrijednost projekata 95 milijuna eura.
– Sveučilište je član dviju zajednica znanja i inovacija sufinanciranih iz Obzor Europa programa, putem Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): EIT Climate-KIC i EIT Raw Materials. Dodatno je
hub za EIT Health i EIT Manufacturing. Poveznicom s EIT zajednicama znanja i inovacija studentima i istraživačima omogućen je pristup lokalnim programima podrške te onima koji se provode u EU. Primjerice, EIT Manufacturing Innovation Challenge Croatia
startup-timovima omogućava natjecanje u pronalasku rješenja za izazove proizvodne industrije, uz mentorstvo i trening u poduzetničkim vještinama – objasnila je Petrović.
Poticanje poduzetništva
Analiza provedbe strategije Sveučilišta u Rijeci za prethodno razdoblje pokazala je, donosi Nataša Jakominić Marot, voditeljica Sveučilišnog centra za istraživanje i inovacije Sveučilišta u Rijeci, da je na kraju strateškog ciklusa, u 2020., broj prijavljenih EU projekata bio 4,4 puta veći, a broj dobivenih 3,4 puta veći u usporedbi s 2014. godinom. Ocjenjuje i da je visok omjer odobrenih u odnosu na ukupan broj prijavljenih projekata, i to 30 do 50 posto, ovisno o sastavnici, godini i vrsti projekata.
– Od ulaska u EU dobili smo oko 470 milijuna kuna, od čega skoro 20 milijuna tijekom prošle godine. Pripremamo i prijavljujemo i projekte usmjerene poticanju inovacija u suradnji s gospodarstvom. Intenzivno radimo i na pripremi novih infrastrukturnih projekata, upravo prijavljujemo i projekt Europskoga digitalnog inovacijskog centra, EDIH Adria. Usporedo pripremamo i komplementaran projekt za razvoj digitalnog i zelenog (po)morskog inovacijskog ekosustava na principu peterostruke uzvojnice putem kojeg će naši znanstvenici rješavati potrebe gospodarskih subjekata uključenih u projekt. Nekolicina europskih projekata koje provodimo u transferu znanja pomoći će nam uočiti dobre postojeće prakse, prepreke i mehanizme poticanja poduzetničkoga duha među studentima i znanstvenicima na Sveučilištu kako bismo ih preslikali i na druge primjere. U tu svrhu važna je uloga i znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta Step Ri, koji kao servis studentima i znanstvenicima potiče i olakšava komercijalizacije njihovih ideja – rekla je Jakominić Marot.
Nesmiljeno suparništvo
Priprema projekta koji ima ozbiljne izglede za ostvarenje pozitivne evaluacije vrlo je zahtjevan proces koji zahtijeva timski rad i uključuje različita područja ekspertize, tvrdi Hrvoje Balen, suosnivač i član Uprave Algebre. Objašnjava da je osim znanja potrebnih za pronalaženje i interpretaciju zanimljivih poziva za podnošenje projektnih prijedloga, vještina nužnih za pripremu proračuna i logičke matrice, potrebna i velika ekspertiza iz područja.
– U nekim je programima konkurencija nesmiljena, no važno je ne obeshrabriti se u slučaju negativne evaluacije, nego doraditi projekt prema komentarima evaluatora i ponovno ga prijaviti. Do sada smo dobili ne povratna sredstva za međunarodne projekte tehnologije u oblaku ili pametne energetske mreže, umjetne inteligencije, računarstvo visokih performansi (eng. HPC), digitalne transformacije te edukacije usmjerene na popularizaciju STEM-a i digitalnu i medijsku pismenost. Algebra provodi gotovo 30 raznih projekata financiranih iz sredstava EU i priprema 10 novih projektnih prijava u kojima smo nositelji međunarodnih ili domaćih konzorcija. Vrijednost projekata koje smo provodili samo u 2021. veća je od 300 milijuna kuna, što je fantastičan rezultat jer nijedan projekt nije financiran putem Hrvatske zaklade za znanost. Doista je žalosno da se javna sredstva dodjeljuju prema tipu institucije, a ne kvalitete i znanstvenog doprinosa… Usmjereni smo i na međunarodne istraživačke i inovacijske programe poput Horizon Europe, za koje su nužni konzorciji etabliranih znanstvenih institucija i inovativnih poduzeća. Projekt ćemo pripremati nekoliko mjeseci. Iako ih je teže dobiti, često su manje opterećujući u provedbi jer podrazumijevaju manje administrativne zahtjeve te traže kvalitetu projektnih rezultata – objašnjava Balen.
Pučko otvoreno učilište Osijek unazad dvije godine uključilo se u povlačenje sredstava iz fondova EU, rekao je Marin Seleš, ravnatelj Učilišta, pa je prošle godine potpisan ugovor i počela realizacija projekta LifeLAB – škola životnih vještina, kojem je Učilište nositelj. Riječ je, veli, o društveno integriranom eksperimentalnom programu pružanja podrške i edukacija za razvoj ključnih kompetencija potrebnih za samostalni život ranjivih skupina djece i mladih do 25 godina te nezaposlenih do 29 godina.
– Znanstveno-istraživački dio projekta koji je potpuno sufinancirao Europski socijalni fond (ESF) s 1,3 milijuna kuna, je izrada evaluacijskog programa koji će pomoći pri procjeni učinkovitosti rada svim stručnjacima koji rade sa socijalno ugroženim i ranjivim skupinama. Učilište je također partner za projekt Pronađena NEET kojem je nositelj Proni - centar za socijalno podučavanje u cilju dosizanja 30 mladih izvan sustava obrazovanja, zapošljavanja i treninga. Projekt je financirala EU sa 1,6 milijuna kuna. Potpisat ćemo i ugovor za novi projekt Inklutour čija vrijednost prelazi 2,3 milijuna kuna koje potpuno osigurava ESF. Projektima će se kroz obrazovanje i stručno usavršavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom povećati njihova zapošljivost te integracija na tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu – iznosi Seleš.
