‘;
Iako se svijet bez dolara čini teško zamislivim, kratki pregled povijesnih kretanja pokazuje nam da je u posljednjih šestotinjak godina svjetskom trgovinom vladalo tek šest valuta, otprilike stotinu godina svaka. Dolar je upravo zaokružio svoju stoticu. Nestane li s globalne scene, zamijeniti ga može samo kineski juan
Dolar će još neko vrijeme funkcionirati kao dominantna valuta deviznih i trgovinskih rezervi, dok ga ne zamijeni juan, zlato ili čak ‘superrubalj‘ – kladio se još 2011. John Nash, nobelovac čiji je život poslužio kao inspiracija za film ‘A Beautiful Mind‘. Koju godinu prije toga slavni je Doktor Propast, Nouriel Roubini, dolaru kao rezervnoj svjetskoj valuti također predvidio kraj. Više od desetljeća i pol poslije njime se još obavlja 88 posto svjetske trgovine (samo u izvozu 54 posto), kineskim juanom manje od sedam posto (u izvozu oko četiri posto).
No tema se tiše ili glasnije u eteru vrti cijelo vrijeme, a ovih ju je mjeseci geopolitika opet učinila vrućom robom. Nekadašnja se ‘Kimerika‘ raspada na originalne dijelove, pa iako ti dijelovi danas ni financijski ni trgovinski ne mogu funkcionirati zasebno (lockdown je pokazao da globalno jednostavno nije moguće stisnuti u košuljicu lokalnoga), rovovi su ukopani, oštrice se bruse, a valutni papirići lelujaju između interesnih blokova.
Tragovi pucanja vjernosti
Stiže li, dakle, dolar na kraj svoga puta? Ako stiže, što će ga zamijeniti? Kako uopće neka valuta (fiat, zlato ili, ako nuklearno zaratimo, možda opet, zašto ne, sol ili krzno) postižu status globalne rezerve? Naime, nije riječ ni o kakvome formalnom procesu (za koji bi europska birokracija tako rado raspisala dvije direktive i četiri uredbe, na broju stranica jednakom barem Draghijevu izvješću o konkurentnosti). Riječ je o svojevrsnoj pobjedi u utakmici popularnosti – najpopularnija valuta globalne trgovine postaje (de facto) rezervnom. Pri čemu je njezina popularnost mjerena percepcijom sigurnosti i otpornošću zemlje izdavatelja. U pitanju je valuta i koju većina središnjih banaka po svijetu drži u rezervi. Iako se svijet bez dolara – iz perspektive globalnih žitelja koji su o drugim valutama učili samo iz povijesnih udžbenika – čini teško zamislivim, kratki pregled povijesnih kretanja pokazuje nam da je u posljednjih šestotinjak godina svjetskom trgovinom vladalo tek šest valuta, otprilike stotinu godina svaka. Dolar je upravo zaokružio svoju stoticu.
I bez te su simbolike vidljivi tragovi pucanja vjernosti dolaru. I okretanja kaputa u boji kineskoga juana. Recimo, 2010. manje od jedan posto prekograničnih plaćanja u Kini obavljeno je u juanima, 83 posto u dolarima. U ožujku 2023. juan je prvi put premašio dolar u kineskoj trgovini, a do ožujka 2024. udjel je kineskoga plaćanja u juanima dosegnuo 52,9 posto. I BRICS-ove nimalo beznačajne članice Brazil i Argentina bildaju udjel juana u međunarodnoj trgovini. Ili, konkretnije, ako dolar doista nestane s globalne scene, zamijeniti ga može samo juan.
Sprega financija i prava
Doduše, naši ekonomisti baš i nisu uvjereni u njegov nestanak. Analitičar Velimir Šonje veli kako dolar u dogledno vrijeme ne može izgubiti položaj svjetske valute jer se SAD kontinuirano potvrđuje kao najveće svjetsko gospodarstvo, s visokom sposobnošću održanja konkurentnosti.
– To se najbolje vidi u stalnome, razmjerno visokome godišnjem rastu produktivnosti rada od u prosjeku dva posto. Dodaju li se tomu američka vojna i politička moć, jasno je da ništa ne može zamijeniti dolar. Još se nešto često zaboravlja: sprega između financija i prava. Naime, za uredno obavljanje financijskih transakcija i ulaganja na tržištu kapitala potrebna je pravna sigurnost, odnosno predvidivost kakvu pruža jedino Zapad, odnosno SAD. Političari u autokracijama mogu planirati afirmaciju svojih valuta, vršiti politički pritisak da se one uistinu afirmiraju, širiti i jačati međusobnu razmjenu, i sve to zemlje poput Rusije i Kine čine i činit će i u budućnosti. No time ne mogu zamijeniti ulogu koju dolar, pa i euro, pružaju kao mediji razmjene relativno stabilne vrijednosti koja pomažu ne samo razmjeni robe i usluga nego, danas važnijoj, razmjeni kapitala u sklopu financijskih transakcija. Ne zaboravimo da je i danas u zemljama BRICS-a dolar vrlo popularna rezervna valuta među stanovništvom, u kojoj se čuva vrijednost, provode transakcije u sivoj ekonomiji. Obratno ne vrijedi: Amerikancima ne treba rubalj ili renminbi za transakcije, štednju ili čuvanje vrijednosti. I dok je tako, dolar neće imati konkurente – kratko i jasno poručuje Šonje.
Zašto dolar uza sve probleme nema ozbiljnu konkurenciju te koja je alternativa oduvijek dobra opcija čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.