Nova era stvaranja vrijednosti: Više se ne sprinta, sad se polako trči

Smanjenje troškova, pojednostavnjenje transakcija i lakši pristup financijskim uslugama. Te tri značajke u proteklom desetljeću katapultirale su fintech-sektor do nezamislivih razina. Njegov brz i žestok razvoj, potaknut snažnim rastom bankarskog sektora, brzom digitalizacijom i promjenjivim preferencijama kupaca, rezultirao je i ogromnim interesom investitora u taj segment. Procjenjuje se da se u fintech-industriju slilo oko 20 posto globalnoga rizičnoga kapitala od 2019. te da su stvorena 272 fintech-jednoroga, ukupne vrijednosti 936 milijardi dolara, što predstavlja sedmerostruko povećanje od 39 tvrtki procijenjenih na više od milijardu dolara prije pet godina. No, tržišna korekcija u 2022. zbog pogoršanih makroekonomskih uvjeta i geopolitičkih šokova izazvala je usporavanje eksplozivnog zamaha rasta i fintech je ušao u novu eru stvaranja vrijednosti: umjesto sprinta i preuzimanja rizika pod svaku cijenu, fokus je danas na održivom, profitabilnom rastu.

Što taj preokret znači za budućnost fintech-industrije te koji nas trendovi očekuju u tom iznimno propulzivnom sektoru, razgovarali smo s nekoliko stručnjaka iz tog područja.

Dva trenda

– U 2022. dogodila se korekcija iz dva razloga: prvo, zato što su mnoge fintech-tvrtke izašle iz godina pandemije prenapuhane i, drugo, zbog presušivanja jeftinog novca. To je utjecalo na cijelo gospodarstvo, ali najviše su stradali mladi fintechovi i oni s još nedokazanom profitabilnošću. Fintech-tržište tako se snažno konsolidiralo, a one tvrtke koje još stoje doista odrastaju ili se bore da odrastu. Pokazuju to dva trenda. Prvi je promjena strategije. Tvrtke više ne rastu pod svaku cijenu, već ciljaju na profitabilnost. Za većinu fintecha to znači pretvaranje korisnika koji se trenutačno koriste besplatnom verzijom njihovih usluga u korisnike ekskluzivnih usluga. To također znači proširenje njihove ponude, koja sve češće uključuje profitabilnije proizvode kao što su osiguranja ili hipotekarni krediti. Drugo, među fintechovima sve je češće uvjerenje da se i oni moraju pridržavati pravila koja reguliraju financijske usluge. Regulatori se sve više uključuju, ponekad čak i ograničavajući broj klijenata koje fintechovi smiju zahtijevati (npr. N26), uskraćena im je bankarska licencija (npr. Revolut od UK FCA-a), plaćaju ogromne kazne i stavljeni su pod oštar nadzor (npr. Binance u SAD-u). Štoviše, mnogi prevaranti potpuno su uklonjeni s tržišta (npr. FTX) – objasnio je stručnjak za fintech Igor Pejić.

Prema njegovim riječima, postoje još dva važna razloga zašto su VC fondovi oprezniji s ulaganjem više novca u fintech. S jedne strane vlade razmišljaju o novim zakonima za zaštitu kupaca, kao što je buduća uredba EU-a o BNPL-u. To će otežati fintech-tvrtkama da se razlikuju od banaka. S druge strane tehnološki divovi sve više dodaju klasične fintech-proizvode u svoju ponudu, ponajprije Apple. Bilo da je riječ o upravitelju osobnih financija (UK), funkciji plaćanja kasnije, BNPL-u ili jednostavno o štednom računu (SAD) – svaki unos tjera VC-e da dvaput promisle žele li doista investirati više novca u takav segment fintecha.

Ima novca, ali…

Naravno, sve to ne znači da fintech-industrija nema svijetlu budućnost. Istraživanje McKinseya pokazuje da bi fintech-industrija do 2028. godine trebala rasti 15 posto na godinu, znatno brže od tradicionalnoga bankarskog sektora.

– Velika većina industrija (osim, vjerojatno, samo obrambene) doživjela je posljednjih godina usporavanje rasta, što se odrazilo i na smanjenje dostupnosti financiranja. Novca ima, ali su investitori mnogo oprezniji, manje skloni riziku i ne vjeruju više tako lako obećanjima startup-kompanija. Za razliku od investicijskog razdoblja otprije samo nekoliko godina, danas se ipak najviše vrednuje pozitivan rezultat na kraju godine, a ne obećanja o budućim zaradama. Mogu samo reći da sam zadovoljan što se normaliziralo razumijevanje potrebe za solidnim ili bar pozitivnim bottom-lineom, jer su pusta obećanja iz prošlosti uzrokovala prenapuhane valuacije, što je ozbiljnim fintech-kompanijama s opipljivim i jasnim poslovnim modelima predstavljalo prepreku u privlačenju kapitala – objašnjava Božidar Pavlović, stručnjak za fintech i izvršni direktor Jackie Agencyja.

Da fintech definitivno ulazi u zreliju fazu, potvrđuje i CFO Aircasha Jože Rant.

– Kapitala na tržištu uvijek ima dovoljno, posebno za kvalitetne projekte. Međutim, primjećuje se trend da VC fondovi sve više stavljaju naglasak na profitabilnost. To znači da će tvrtke koje su dosad VC fondovi financirali kao startupove, a još nisu postigle break-even točku, imati veće probleme u osiguravanju kapitala i teže će dolaziti do novih krugova financiranja – naveo je Rant.

Rast prihoda i profita

Unatoč tomu procjenjuje se da će fintech-industrija udvostručiti svoje prihode u razdoblju od 2022. do 2028. – s 200 na 400 milijuna dolara.

– Unatoč tmurnim procjenama fintech nije mrtav. Štoviše, ponovno svjedočimo rastu interesa za nj, najavljuju se novi izlasci na burze, a najveće kompanije poput Nubanka, Klarne ili Revoluta (tu valja spomenuti i superuspješni domaći Aircash) ostvaruju sve bolje rezultate uz rast prihoda i profita. U industriji je vrlo popularna izjava da je fintech tek na jedan posto svog potencijala, dakle možemo očekivati nove kompanije, proizvode i usluge koji će i dalje uspješno nadopunjavati već poslovično spore i trome banke, kako u B2C, tako i u B2B segmentu. Iako izvedene kriptousluge poput NFT-ova ili DeFi-ja nisu preživjele višemjesečnu kriptozimu, kripto kao tehnologija jamačno će preživjeti kroz stablecoine i CBDC (npr. digitalni euro koji je u najavi), a bitcoin i slične valute jednostavno će biti, čini se, tretirani kao spremište vrijednosti, nešto poput digitalnog zlata – smatra Božidar Pavlović.

Jedan od trendova koji će pridonijeti daljnjem rastu fintecha svakako je primjena umjetne inteligencije.

– Glavni trendovi koji se trenutačno naziru uključuju daljnju digitalizaciju i automatizaciju te naglašavaju ulogu umjetne inteligencije. AI je definitivno dao novi zamah industriji fintecha i postao je glavni trend. AI tehnologije mogu pružiti napredne analitičke mogućnosti, poboljšati procese donošenja odluka i personalizirati korisničko iskustvo. Stoga fintech-projekti koji integriraju AI tehnologije često privlače pozornost investitora i imaju potencijal za uspjeh na tržištu. Osim toga, fintech se sve više okreće prema B2B segmentu, odnosno poslovanju s drugim tvrtkama ili kroz B2B2C modele, gdje jedan dio fintech-usluga pružaju kompanijama, a ne krajnjim korisnicima. Taj trend će vjerojatno nastaviti rasti i razvijati se, što znači da fintech još nije dosegnuo svoj vrhunac i očekuje se da će se bum nastaviti – najavljuje Rant.

Za poduzetnike i bankare

U B2B segmentu treba razlikovati tvrtke koje služe mala i srednja poduzeća (SMEs) od onih koje služe banke.

– Obje skupine još imaju potencijala, ali njihov je pristup drugačiji. Kada surađuju s bankama, fintechovi igraju ulogu pokretača. Što se tiče malih i srednjih poduzeća, fintechovi ponekad sami ciljaju na krajnje klijente. Mala i srednja poduzeća globalno imaju procijenjene nezadovoljene kreditne potrebe od oko pet trilijuna dolara na godinu – naveo je Igor Pejić te dodao da glavni trendovi koji se trenutačno naziru uključuju umjetnu inteligenciju (AI), kriptoimovinu, ugrađene financije (embedded finance), koje već čine 25% svih prihoda od fintecha i očekuje se da će postati sve relevantnije u zadovoljavanju rastuće potražnje za fintech-rješenjima, te otvoreno bankarstvo (open banking). U skladu s time digitalno plaćanje (B2B poput Adyena i B2C poput PayPala) i dalje će dominirati fintech-ulaganjima, ali i neke nove fintech-grupe u doglednoj će budućnosti biti posebno poželjne ulagačima.

– Osim navedenih, još tri grupe investicija bit će zanimljive investitorima. Prva je B2C – kriptovalute. Bitcoin je na najvišoj razini svih vremena – oko 70.000 USD po komadu. Druge kriptovalute ga slijede. To je rezultat sve veće regulatorne jasnoće. Europska unija ima regulativu o tržištima kriptoimovine MiCa (Markets in Crypto Assets), a u SAD-u su ove godine odobreni brojni kripto-ETF-ovi. Tu je potom B2B – analitička umjetna inteligencija. Usprkos svoj buci oko generativne umjetne inteligencije od uspona ChatGPT-ja, fintech i bankarski sektor još imaju više koristi od analitičkih aplikacija (npr. bolje ocjenjivanje rizika, bolje compliance-provjere). I treća skupina iz segmenta B2B – blockchain i DLT. Iako je blockchain također tehnologija koja pokreće sve kriptovalute, ta skupina fintecha potpuno je drugačija. Omogućuju bankama (i drugim korporacijama) da uvedu učinkovitije, centralizirane blockchain-mreže, što donosi poboljšanje brzine i smanjenje troškova – smatra Pejić.

U svakom slučaju, na fintech-tržištu i u idućem će razdoblju biti iznimno dinamično. Pojedini igrači morat će evoluirati da bi preživjeli, a njihovi pristupi razlikovat će se ovisno o razini zrelosti, vertikalnom i geografskom fokusu. Unatoč izazovnim vremenima fintech zasigurno može još mnogo toga ponuditi te će nastaviti preoblikovati mnoga područja financijskih usluga svojim inovativnim rješenjima.