Financije
StoryEditor

Doznake: Novac iz inozemstva nerijetko završi u nekretninama

11. Siječanj 2024.
foto Shutterstock

Hrvatska živi od novca iseljenika i bez deviznih doznaka hrvatska bi ekonomija potonula. Takvi paušalni zaključci obično se iznose svaki put kada se objavi statistika inozemnih doznaka, a vrtoglavi iznosi iskazani u omjeru s hrvatskim BDP-om dodatno potpiruju tezu da od gastarbajtera zarađujemo više nego od turizma. No koliki dio silnih milijardi poslanih u Hrvatsku završi u potrošnji, a koliko su naši iseljenici koji godinama žive u Njemačkoj kupili apartmana na obali te je i takav transfer novca ušao u statistiku doznaka, nitko sa sigurnošću ne može reći.

Osim toga, ekonomisti pokušavaju procijeniti koliki je ekonomski gubitak od iseljavanja naspram koristi od doznaka iz iseljeništva, a brojna istraživanja provedena na tu temu često daju oprečne rezultate. Tako se primjerice u jednoj analizi Svjetske banke navodi da doznake pozitivno, ali skromno pridonose rastu, a nedavno objavljena studija Romana Pirasa zaključuje da doznake imaju pozitivan utjecaj na razvoj poduzetništva u siromašnim zemljama, dok u onima s visokim i više-srednjim dohotkom imaju čak negativan učinak.

Mali utjecaj na ekonomiju

– Jedan fenomen prilično je tipičan za ove krajeve, osobito BiH i Hrvatsku, a to je da iseljenici, unatoč tomu što žive u inozemstvu, ulažu znatna sredstva u nekretnine u svojim domicilnim državama. Jedan dio doznaka sigurno odlazi u potrošnju, ali vjerujem da je većina tog novca usmjerena prema investicijama u nekretnine. Ne postoje istraživanja o agregatnom učinku doznaka na ekonomiju, no smatram da taj priljev manje povećava potrošnju, a više utječe na rast cijena nekretnina. Nemam velikih iluzija da doznake snažnije utječu na ekonomsku aktivnost, tako da, i ako se u budućnosti smanje, ne mislim da će zbog toga pasti BDP – smatra ekonomski stručnjak Damir Novotny.

 

U tom smjeru, čini se, razmišljaju i profesori s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji trenutačno rade na projektu ‘Povezanost doznaka i cijena nekretnina u Hrvatskoj‘, a i taj naslov sugerira da se velik dio novca koji se šalje natrag u domovinu obično ulaže u nekretnine.

– Dobar dio naših iseljenika koji godinama žive u inozemstvu nije se odrekao hrvatskog državljanstva, pa se i njihov transfer u Hrvatskoj, kojim primjerice kupuju apartman na moru, vodi kao devizna doznaka. Hrvatska je specifična po obali koja je interesantna za ulaganje, pa upravo u tome treba tražiti jedan od razloga zašto smo prema udjelu inozemnih doznaka u BDP-u prvaci Europske unije. Samo jedan primjer: u jednom projektu na obali koji se sastoji od 270 stanova 80 posto njih kupili su upravo naši gastarbajteri koji već godinama žive u Austriji i Njemačkoj – naveo je Novotny.

 

Veliki udio pomoraca

Iako smo u 2022. godini s 5,1 milijardom eura inozemnih doznaka, što je na razini 7,6 posto hrvatskog BDP-a, bili na prvom mjestu u EU-u, u zemljama naše regije ti su udjeli još i veći. Srbija je tako na devet posto, BiH na 10,6 posto, Crna Gora na 13,3 posto, a Kosovo na čak 17,2 posto. S druge strane, čak i Rumunjska i Bugarska, koje su posljednjih godina kao i Hrvatska doživjele visok odljev stanovništva, nemaju tako visok udio doznaka u BDP-u. Naime, rumunjski udio je 2,9 posto, a prema podacima UN-a od 1990. godine ta je država izgubila 18,4 posto stanovnika, dok je bugarska populacija u tom razdoblju smanjena za 22,2 posto, a udio doznaka u BDP-u iznosi 2,3 posto (doduše, Bugarska je 2003. godine imala udio doznaka od 8,1 posto BDP-a). Prema istim podacima, populacija Hrvatske u navedenom razdoblju smanjena je za 24 posto. Zašto onda Hrvati šalju toliko novca?

Osim kupnje nekretnina, kao jedno od objašnjenja Novotny navodi da su za razliku od Rumunja Hrvati u inozemstvo ipak išli na nešto bolje plaćene poslove. Osim toga, imamo i znatan udio pomoraca s visokim plaćama. Ako svaki od 25 tisuća pomoraca šalje obitelji 2000 eura na mjesec, na godišnjoj razini to je oko 22 posto svih radničkih doznaka koje pristignu u Hrvatsku. Također, mnogi iseljenici koji su 70-ih godina prošlog stoljeća otišli iz Hrvatske vratili su se i primaju danas u Hrvatskoj mirovine iz inozemstva. Nadalje, Hrvatska je za razliku od Rumunjske i Bugarske tradicionalno iseljenička zemlja, a zbog blizine Austrije i Njemačke nerijetko ne emigriraju cijele obitelji, što vjerojatno u Rumunjskoj i Bugarskoj nije tako čest slučaj. Bilo kako bilo, veći rast udjela doznaka u BDP-u koincidira s hrvatskim ulaskom u Europsku uniju

Skok nakon ulaska u EU

Od ulaska u EU brže se povećava udio tzv. radničkih doznaka, odnosno naknada zaposlenicima, a udio osobnih doznaka u ukupnim transferima smanjuje se (osobni transferi 2012. godine činili su 58 posto, a danas oko 46 u ukupnim doznakama iz inozemstva).

– Naš skok doznaka uvelike se dogodio nakon ulaska u EU – 2012. bio je na razini 3,6 posto BDP-a. To je ukupno prva od dvije negativne stvari koje se mogu povezati s jako velikim udjelom u BDP-u. Riječ je naime o indikatoru koji je tipičan za periferno i nedovoljno razvijeno gospodarstvo koje se može nasloniti na veće i živahnije tržište. Za nas je tako napredak eurointegracija predstavljao razvojno rješenje usred krize. Tržište rada, u tom trenutku zagušeno nezaposlenima, moglo se rasteretiti izvozom radnika. To je samo po sebi izvrsno. Ali ostaje činjenica da je riječ o pokazatelju nemogućnosti rješavanja osnovnih razvojnih problema na bilo koji drugi način – objašnjava Josip Lučev, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Kao drugu negativnu stranu Lučev navodi to da nam radnici koji su otišli nedostaju u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Hrvatska je ‘iskrvarila‘ neke od svojih najboljih ljudi na druga tržišta rada. Otišli su oni koji te sustave pune, a ostali oni koji ih prazne.

 

Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

23. veljača 2024 12:16