Najpopularnija riječ koja je kolala javnim i poslovnim prostorom u posljednje dvije godine je riječ 'digitalizacija'. Najviše se koristila u kontekstu korone koja ju je 'potaknula', 'ubrzala', 'prioritizirala' i sl. Sada ju treba premjestiti u kontekst novca. U Hrvatskoj se putem EU fondova otvorio do sada neviđeni bazen bespovratnih poticaja za male i srednje poduzetnike kako bi pojam digitalizacije postao njihova realnost. Kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti postoji nekoliko programa, a najnoviji su tzv. digitalni vaučeri koje će male i srednje tvrtke moći koristiti u vrijednosti od 75 tisuća kuna po pojedinom projektu. Teško je danas naći tvrtku (barem u realnom sektoru) koja nije dio nekog procesa digitalizirala, a industrije poput telekoma, financija, osiguranja to rade već desetljećima. Međutim, u prosječnoj manjoj tvrtki digitalizacija je još uvijek enigma koja uzrokuje psihičke, financijske i organizacijske pritiske na vlasnike. No sada kad na stolu stoji novac, izgovora više nema.
E sad, s kime i kako započeti tu digitalnu revoluciju?
Na tržištu postoji jako puno IT tvrtki, specijaliziranih za određene branše ili opće sistem integratore i vrlo je teško razaznati kojeg i kakvog partnera odabrati da proces prođe što bezbolnije i da taj partner bude pouzdan i dugoročno prisutan. Zanimljivo, od 20 tvrtki koje su na natječaju Ministarstva gospodarstva dobile potpore za digitalizaciju, a radi se mahom o manjim proizvodnim tvrtkama, niti jedna s nama nije bila voljna podijeliti informacije o tome za što će te novce iskoristiti i koga su izabrale za svoje partnere. No zato su se odazvale gotovo sve IT tvrtke kojima su EU fondovi također itekako dobra prilika za nove poslove. One imaju oprečno mišljenje o stupnju spremnosti i razvijenosti digitalnih procesa u hrvatskim tvrtkama.
Nedavna anketa Best Advisory-jaa i Wooma pokazala da je 48 posto tvrtki spremno započeti digitalnu transformaciju, bez obzira na izvor financiranja.
- Druge analize samo potvrđuju da se svaka druga hrvatska tvrtka ne osjeća spremnom za digitalnu transformaciju. Iskustva konzultanata pokazuju da je situacija još lošija, a tvrtke vide opasnost primarno od poskupljenja cijena sirovina te svoje napore usmjeravaju prema rješavanju tih izazova. Općenito gledano, svaka druga tvrtka implementirala je neki oblik 'rada od kuće' no hrvatske tvrtke nisu sklone temeljitoj digitalnoj transformaciji poslovanja. Međutim, taj trend bi se mogao promijeniti sredinom godine, kada aktualni budu digitalni vaučeri za osnaživanje digitalnih kapaciteta tvrtki – smatra Vedran Antoljak, konzultant i direktor Best Advisorya.
Digitalizacija nije sama sebi svrha, misli Jurica Mikulić, član uprave za razvoj poslovanja tvrtke Ingemark. - Ona ima smisla samo ukoliko povećava učinkovitost tvrtke te u konačnici smanjuje troškove ili povećava prihode. Utoliko mislim da financijski aspekti nisu problem tvrtkama koje imaju viziju što digitalizacijom žele postići jer imaju i određena očekivanja povrata te investicije. Mislim da su često organizacijski aspekti veći izazov, jednostavno zato što mnogi ljudi imaju otpor prema promjeni, čak i kad se radi o promjeni nabolje – kaže Mikulić.
Antoljak je spomenuo i analizu PWC-a na više od 10 tisuća IT projekata, koja je pokazala da je samo 2,5 posto projekata završeno potpuno uspješno i unutar izvornog opsega, na vrijeme i prema proračunu. - Analize Gartnera s druge strane govore da je samo 30 posto IT projekata bilo uspješno u 2020. godini i da je to slično kao i prethodnih godina. To je iznimno važan podatak o kojem se treba razmišljati prije nego li odlučite potražiti IT partnera – ističe Antoljak.
A kad ga se odabere, ključno je, dodaje, prvo prodiskutirati pozicije, očekivanja i planove. Zatim je imperativ precizno i pisanim putem (npr. natječajna dokumentacija, sporazum, MOU) što preciznije definirati detalje. - Naručitelj bi morao izraditi prvo razumljivu i što potpuniju funkcionalnu specifikaciju u kojoj se definira ono što naručitelj očekuje od IT tvrtke. Kada je to jasno, važan sljedeći korak bi bio pisanje tehničke dokumentacije, a tek poslije toga dolazi na red sama provedba pa je stoga ključno u ugovoru ili povezanom dokumentu što preciznije definirati odgovornosti, aktivnosti i rokove. Pored toga je važno njegovati kontinuiranu komunikaciju jer nam to omogućuje brže rješavanje izazova provedbe, ali i izgradnju povjerenja sa IT tvrtkom – objašnjava Antoljak.
Hrvatska ima i 'proizvodi' izvrsne IT stručnjake svjetske razine. Oni rade većinom za velike IT tvrtke kao stručnjaci, ili kao poduzetnici razvijaju manje IT tvrtke. - Odabir integratora ili specijalizirane IT tvrtke ovisiti će o tome što tražimo od njih. Ako se radi o izradi aplikacije ili nekog manjeg dijela softvera, najbolji izbor će biti odabir provjerene specijalizirane IT tvrtke, dok u slučaju većeg opsega ili transformacije IT sustava neke tvrtke možda najbolja opcija biti uzeti iskusnog IT integratora koji ima dovoljno vlastitih IT kapaciteta i stručnosti provesti složenije projekte – dodaje Antoljak.
Nije rijetkost da s nekim IT-jevcima dvije godine radite na nekom softverskom rješenju, nakon čega morate prekinuti projekt jer vam partner probija rokove, stalno povećava cijenu, rijetko odgovara na vaše mejlove i tada ste u 'pat poziciji'. S druge strane i klijenti, odnosno naručitelji imaju svojih 'mušica' i vrlo često nerealna očekivanja od IT tvrtki.
Kakvi sve poticaji malim i srednjim poduzetnicima stoje na raspolaganju, kako izabrati IT partnera za digitalizaciju i kakva su dosadašnja iskustva u takvim partnerstvima pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.