Moj novčanik je kao luk – njegovo otvaranje tjera me na plač. Ukoliko kojim slučajem ovih dana pogledate stanje na svom osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu, sjetit ćete se prethodne rečenice. Ako vam uopće bude do smijeha, osobito ako ste uskoro planirali u zasluženu mirovinu.
Naime, pad cijena dioničkih i obvezničkih vrijednosnih papira kao posljedice agresije Rusije na Ukrajinu posljednja dva mjeseca otjerao je obvezne mirovinske fondove u crveno, pa se tako ostvareni minusi, ovisno o fondu, u prvom tromjesječju 2022. godine kreću od 0,31 do 3,56 posto.
Situacija se nije znatno popravila niti u travnju, a stave li se u jednadžbu makroekonomske neizvjesnosti, nastavak rata u Ukrajini, problemi s dobavnim lancima, kaos koji izaziva obuzdavanje covida u Kini te visoka stopa inflacije, teško je očekivati svjetlije rezultate u 2022. godini.
– U ovoj godini očekujemo usporavanje rasta BDP-a u glavnim svjetskim ekonomijama uz povišenu inflaciju, što će kombinirano gledano biti slučaj i u Hrvatskoj. Pritom je rizik snažnog usporavanja ili čak recesije najizraženiji u euro zoni zbog energetske krize u EU, produljene slabosti Kine, velike ovisnosti rasta u EU o izvozu, izloženosti poremećenim lancima nabave te slabijim izvoznim rezultatima.
Snažan rast inflacije, ubrzanje rasta plaća zbog smanjenja (radnih) kapaciteta te jenjavanje pandemije potakli su glavne svjetske centralne banke na stezanje kroz povlačenje programa kvanitativnog labavljenja i dizanje kamata – iznijeli su svoja očekivanja za 2022. godinu u PBZ CO-u.
Nakon izbijanja geopolitičke krize, mirovinski fondovi nastojali su repozicionirati dio portfelja, no u situaciji općeg pada tržišta, nije lako 'plivati uzvodno.
Andrej Grubišić, financijski stručnjak i član Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, nije optimističan ako će mirovine u istoj mjeri ovisiti o državi i politici koliko ovise danas. Iako i on smatra da ulaganja mirovinskih fondova nisu 'igra' koja traje jednu godinu, kaže da su potrebne brojne promjene trenutačnoga mirovinskog sustava želimo li imati veće mirovine.
Prije svega zagovara povećanje izdvajanja privatnih mirovinskih ulaganja, a smanjivanja za prvi stup i promjenu regulative vezane uz OMF-ove i MOD-ove te eliminiranje konkuriranja države privatnim mirovinskim shemama.
– Zalažemo se za jačanje privatne mirovinske inicijative. Naš prijedlog je da se za dvije godine počnu smanjivati izdvajanja za prvi stup, po 0,5 posto na godinu, sve dok se postotak bruto plaće koji odlazi na prvi stup ne smanji na pet posto.
U isto vrijeme povećavala bi se izdvajanja za privatnu mirovinsku štednju, koja, za razliku od trenutačnih pravila, ne bi bila nametnuta izborom u jedan od četiri fonda, nego bi se mogao izabrati bilo koji mirovinski fond unutar Europske unije – ispričao je Grubišić, dodavši da bi takva reforma državni proračun stajala oko 300 milijardi kuna u 30 godina (u terminima sadašnje vrijednosti), što predstavlja tek šest posto ukupnih proračunskih troškova u tom razdoblju (uz pretpostavku da proračun u realnim terminima ostane isti).
Veću liberalizaciji limita ulaganja i veću disperziju imovine mirovinskih fondova priželjkuju svi mirovinski fondovi i s nadležnim institucijama i regulatorom vode razgovore o tome. No s obzirom na topljenje mirovinske štednje u 2022., možda je za umirovljenje ipak bolje pričekati neka za to povoljnija vremena.
Kakva su očekivanja mirovinskih fondova od godine pred nama, što bi nam mogle donijeti izmjene zakona o mirovinskim fondovima te kakva liberalizacija mirovinskog sustava se priželjkuje, čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.