Opet je kriza na obzoru, opet su banke na ispitu otpornosti

Manje banke u Hrvatskoj upravo prolaze test svoje otpornosti koji bi trebao pokazati gdje su mogući problemi rasplamsa li se nova ekonomska (i geopolitička) kriza. Hrvatska narodna banka u siječnju je najavila kako će ga po uzoru na Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, EBA-u, ove godine provesti u manje važnim kreditnim ustanovama, onima čija imovina većinom ne prelazi trideset milijardi eura. Kako doznajemo, testiranje je upravo u tijeku, a rezultati će biti poznati u kolovozu. Na europskoj razini EBA je zimus pokrenula sveobuhvatnu vježbu testiranja otpornosti na stres u 96 najvećih europskih banaka čiji bi rezultati trebali biti objavljeni potkraj srpnja.

Razlozi ispitivanja

Nadzorno tijelo želi provjeriti što bi se dogodilo s bankama kad bi europsko gospodarstvo palo za više od šest posto između 2025. i 2027. Scenarij uključuje i pad cijena nekretnina od gotovo trideset posto te pad na dioničkim tržištima od pedeset posto u ovoj godini, dodatnih 46 posto u idućoj te 42 posto 2027. U odnosu na prijašnji test iz 2023., koji su europske banke uspješno položile, ove godine manji je naglasak na inflatornom i kamatnom pritisku.Testovi na stres, laički rečeno, ispitivanja su mogu li banke izdržati dolazak krize a da se ne uruše. Bankovni regulatori takva testiranja provode redovito, gotovo svake godine. Primjerice, hrvatska središnja banka lani je provela tematsko testiranje otpornosti na stres u području kamatnog rizika, odnosno utjecaja na poslovanje ako padnu neto kamatni prihodi manjih banaka u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da su te manje banke otporne na moguća smanjenja tržišnih kamatnih stopa, što bi nepovoljno utjecalo na kretanje njihovih ukupnih neto kamatnih prihoda.

Dva ključna šoka

S obzirom na to što se sve ove godine dogodilo na globalnome ekonomskom planu, ponajviše u obliku carinskog rata koji je pokrenula američka administracija, razloga za još jedno ispitivanje stabilnosti ne manjka. Nepovoljan scenarij ovogodišnjeg testa temelji se na narativu hipotetskog zaoštravanja geopolitičkih napetosti, naglašenih inflatornih pritisaka i porasta tržišnih kamatnih stopa, što sveukupno snažno negativno utječe na privatnu potrošnju i ulaganja, objasnili su iz HNB-a. Što to konkretno znači? Ovogodišnji nepovoljni scenarij testiranja na stres temelji se na dva ključna šoka, komentirao je za Lider Zvonimir Meašić, menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja EY-a Hrvatska.

– Prvi je politička i ekonomska neizvjesnost u Europskoj uniji, a drugi rast cijena energenata potaknut inozemnim faktorima. Ti šokovi najizraženije negativno utječu na ekonomske pokazatelje BDP i inflaciju. S obzirom na aktualne geopolitičke i tržišne okolnosti, uključujući rat u Ukrajini, gospodarski pad u Njemačkoj, usporavanje rasta u najvećim europskim ekonomijama te nestabilnost prouzročenu promjenama carinske politike te šokovima ponude i potražnje, takav je scenarij realan rizik – ocjenjuje Meašić.

Iako će se testiranje provesti prema metodologiji europskoga bankovnog regulatora, bit će dodatno pojednostavnjeno. U HNB-u ističu kako su scenariji koje u testiranju na stres primjenjuje naša središnja banka istovjetni onima koje primjenjuje EBA.

– Testiranje otpornosti na stres uključuje kreditni rizik, neto kamatni prihod, tržišni rizik, rizik nesavjesnog ponašanja i druge operativne rizike te nekamatne prihode, rashode i kapital. Budući da je riječ o iznimno složenoj vježbi i da je HNB provodi na uzorku uglavnom malih kreditnih institucija kako bi smanjio teret, za razliku od pristupa koji se primjenjuje u EBA-inu testu na stres, HNB od kreditnih institucija traži isključivo dostavu početnih vrijednosti, a projekcije izrađuje HNB. Pritom se za izradu projekcija primjenjuju predefinirani parametri na razini EU-a i pojednostavnjene metode izračuna – tvrde u središnjoj banci.

Dok u HNB-u ne žele prejudicirati rezultate, Zvonimir Meašić očekuje da će HNB-ovo testiranje potvrditi otpornost hrvatskoga bankovnog sektora, ali i da će istaknuti ranjivost pojedinih područja.

– Novi metodološki elementi u provođenju stres-testa poput centraliziranih projekcija neto kamatnoga prihoda i dublje analize sektorskih izloženosti omogućuju precizniju procjenu rizika koja će zasigurno otkriti manjkavosti u bankama – smatra stručnjak iz EY-a Hrvatska.

Kvalitetna imovina

Prema njegovu mišljenju, banke u Hrvatskoj zasad imaju stabilne kapitalne pozicije i kvalitetnu imovinu, no pojedine institucije, one izloženije rizičnim sektorima, mogle bi zabilježiti veći pad kapitala.

– Uvjeti nepovoljnog scenarija koji u obzir uzimaju geopolitičke napetosti, rast inflacije i rast kamatnih stopa realan su rizik koji prijeti hrvatskomu bankovnom sustavu, ali i cijelomu bankovnom tržištu u Europi – tvrdi Meašić.

Na pitanje koliko je manjim bankama na domaćem tržištu zahtjevno poslovati naš sugovornik kaže kako se one suočavaju sa specifičnim izazovima poput niže efikasnosti, slabije profitabilnosti i većih operativnih rizika nego veće banke.

– Njihovo je poslovanje dodatno otežano ograničenom ekonomijom obujma, visokim troškovima ulaganja u IT infrastrukturu i digitalne usluge poput mobilnog bankarstva, velikim koncentracijskim rizikom portfelja te sve većim regulativnim zahtjevima koji znatno povećavaju administrativne troškove. Sve to smanjuje njihovu fleksibilnost i sposobnost brze prilagodbe promjenama u financijskom i gospodarskom okružju – ističe Meašić.

Ekonomija obujma

Što se tiče otpornosti europskih banaka, one su i u posljednjem testiranju na stres, provedenome 2023., pokazale zadovoljavajuću razinu otpornosti, s adekvatnim kapitalnim pozicijama, manjim gubicima povezanima s kapitalnim ulaganjima te općenito višim prihodima.

– Međutim, i dalje ima nedostataka u modeliranju rizika, osobito kad je riječ o detaljnim sektorskim specifičnostima, koje mnoge banke zanemaruju pri procjeni rizika – otkriva probleme Meašić.

Iako se kapitalnoj snazi hrvatskih i europskih banaka nema što prigovoriti, dodatno ojačavanje traži rušenje jedne teme u Europi, praktički tabua – spajanja banaka iz dviju ili više europskih država.

Da bi to pozitivno djelovalo na europsko bankovno tržište, potkraj prošle godine ponovio je Nicolai Tangen, čelnik norveškoga mirovinskog fonda koji u divovskoj imovini od 1,7 bilijuna dolara ima i dionice najvećih europskih banaka.

Prema njegovu mišljenju, ekonomija obujma iznimno je važna u bankarskom poslu, a izraženiji obujam mogu stvoriti samo velike banke.Od posljednje velike prekogranične transakcije u europskom bankarstvu prošlo je 17 godina, kad su nizozemsku banku ABN Amro preuzeli britanski Royal Bank of Scotland, španjolski Santander i belgijski Fortis. Nakon višegodišnjeg zatišja talijanski UniCredit želi preuzeti njemački Commerzbank, ali to ne prolazi bez otpora. Meašić smatra da olakšanje prekograničnoga spajanja europskih banaka može donijeti koristi poput veće diverzifikacije rizika, jačanja konkurentnosti, pogotovo u odnosu na banke iz SAD-a i Kine, te veće otpornosti na lokalne šokove.

– S druge strane, izazovi uključuju regulativne razlike među državama, operativne rizike i moguće povećanje sistemskog rizika pri osnivanju velikih institucija. U konačnici, uz jasniji regulativni okvir i pažljivo upravljanje rizicima prekogranična spajanja mogu povećati stabilnost europskoga bankovnog sustava – kaže Liderov sugovornik.

U svakom slučaju, poslovičan bankarski oprez u sadašnjim, promijenjenim okolnostima dobit će novo značenje.