Financije
StoryEditor

Oporba tvrdi da su banke ‘opljačkale‘ HNB. Evo što na to kaže središnja banka

29. Ožujak 2024.
foto Shutterstock
Kako se zahuktava predizborna kampanja koja službeno počinje u nedjelju, tako su i sve oštrije strelice koje oporba upućuje prema profitabilnim sektorima gospodarstva. Uz trgovačke lance, omiljena meta su banke, koje su prošle godine igrom slučaja imale gotovo pa rekordnu dobit. Oporbu, koja bi dio tog profita voljela zagrabiti kroz poseban porez na ekstraprofit, posebno ‘žulja‘ što su banke veliki novac zaradile na spremanju viška novca kod Hrvatske narodne banke. Na tom, potpuno bezrizičnom poslu, samo su lani zaradile 480 milijuna eura.

Suluda situacija

Na taj prihod banaka ‘bez da su orale i kopale‘ osvrnuo se u gostovanju na Hrvatskoj televiziji i SDP-ov Boris Lalovac, nekadašnji ministar financija. Pojašnjavajući SDP-ovu najavu da će stati na kraj ekstraprofitu banaka, Lalovac je rekao da je HNB ove godine zbog pogrešne politike Europske središnje banke uplatio poslovnim bankama u Hrvatskoj dodatno pet milijardi kuna.
 
- Dodatno su im uplatili zato što je na računu HNB-a negdje oko 20 milijardi eura trenutačno i na to vam HNB njima plaća četiri posto – rekao je Lalovac. – Umjesto da taj novac uplaćuju u proračun, uplaćuju ga poslovnim bankama. Banke taj novac uzimaju i sada u svibnju isplaćuju svojim maticama. To je suluda situacija – rekao je Lalovac. Na to se nadovezao i predstavnik Možemo! Damir Bakić koji je rekao da nam je definitivno potreban takozvani porez na ekstraprofite, ne samo zbog profita banaka, nego i zbog ekstraprofita u sektoru trgovine.
 
Zarada na kamatama na prekonoćnim depozitima nije nikakva tajna. Na nju, se, kao lanjski glavni generator zarade banaka, osvrnula i Hrvatska udruga banaka (HUB) prošloga mjeseca, predstavljajući izdanje svojih Analiza. U tom je dokumentu stajalo da hrvatske banke imaju jedan od najvećih koeficijenata likvidnosne pokrivenosti koji je do kraja 2023. godine prema podacima HNB-a dodatno povećan na 238 posto.
 
– Prosječni iznos prekonoćnih depozita kreditnih institucija kod HNB-a je u toku 2023. iznosio 14 milijardi eura ili 18 posto BDP-a, što daje procjenu kamatnog prihoda od oko 480 milijuna eura po ovoj osnovi u toku 2023. – istaknuli su iz HUB-a. Sukladno tome, povećanje dobiti banaka sa 700 milijuna eura u 2022. na 1,34 milijarde eura u 2023. rezultiralo je stopama povrata na kapital od 15,47 posto odnosno imovinu od 1,76 posto što je osjetno više od povijesnih prosjeka.

Ove godine sjelo još 106 milijuna eura

Stoga smo uputili upit HNB-u kako komentira izjave političara da je omogućio toliku zaradu bankama. Iz središnje banke su ponovili da su tijekom 2023. prekonoćni depoziti banaka kod HNB-a prosječno iznosili 14,3 milijardi eura, a u 2024. očekuje se njihovo zadržavanje na sličnim razinama.
 
– HNB je u 2023. bankama po osnovi kamata na prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, a u ovoj im je godini do 29. veljače isplaćeno 106,4 milijuna eura. Iznos koji će se bankama isplatiti do kraja 2024. ovisit će o kretanju prekonoćnih depozita i visini kamatnih stopa na prekonoćne depozite – naglašavaju iz te institucije.
 
Hrvatska narodna banka u 2023. godini zabilježila je rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura. Godinu ranije, u 2022., zabilježen je pozitivan financijski rezultat od 64 milijuna eura, a ujedno su bili povećani i zaštitni slojevi za rizike.
 
– Ako se promatra dulje vremensko razdoblje, od 2000., HNB je ostvario dobit u devetnaest, a gubitak u svega četiri godine. U 2023. znatno su porasli kamatni prihodi i rashodi, a neto kamatni prihod iznosio je tri milijuna eura. Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat ni u idućim godinama, za razliku od većine središnjih banaka europodručja. U srednjoročnom razdoblju HNB očekuje ostvarivanje dobiti. Očekivana dobit omogućit će, kao i do sada, održavanje zaštitnih slojeva za buduće rizike na razboritoj razini – odgovorili su nam iz središnje banke.
 
Što se tiče Lalovčeve teze o ‘pogrešnoj politici ECB-a‘, iz HNB-a pojašnjavaju kako središnje banke podižu ključne kamatne stope u slučaju previsoke inflacije, što posredno djeluje na rast kamatnih stopa na kredite poslovnih banaka. – Krediti tako postaju skuplji i manje dostupni, što u konačnici prigušuje potrošnju i investicije te utječe na slabljenje inflacije. U slučaju preniske inflacije središnje banke analogno tome spuštaju ključne kamatne stope čime krediti poslovnih banaka postaju jeftiniji, što podupire veću potrošnju i investicije i potiče rast cijena. Kad središnje banke ne bi podizale kamatne stope u uvjetima previsoke inflacije, ili ih spuštale tijekom razdoblja preniske inflacije, propustile bi ostvariti svoj primarni cilj – tvrde u HNB-u.

Vremensko poklapanje

Stoga, u trenutnom okružju visoke inflacije, središnje banke diljem svijeta koriste kamatne stope kao primarni alat za borbu protiv inflacije, dodaju iz te institucije. – Promjene ključnih kamatnih stopa središnjih banaka dobro su razumljiv i jasan signal tržištima o stajalištu i smjeru monetarne politike središnje banke, što je važno za formiranje tržišnih očekivanja – stoji dalje u njihovom odgovoru.
 
Vezano za činjenicu da su banke zaradile velik novac u takvim okolnostima, iz HNB-a su pojasnili da je podizanje kamatnih stopa središnjih banaka, koje je uslijedilo kao odgovor na recentnu inflaciju, započelo u okolnostima obilne likvidnosti banaka.
 
– To znači da su efekti koje na financijske rezultate banaka ima zaoštravanje monetarne politike vremenski koincidirali sa i dalje prisutnim efektima prethodne, akomodativne monetarne politike – i obilna likvidnost banaka i rastuće ključne kamatne stope posljedica su vođenja monetarne politike s ciljem postizanja njezinog primarnog cilja – stabilnosti cijena. Posljedica tih i dalje prisutnih velikih viškova likvidnosti banaka i sve viših kamatnih stopa su relativno veliki troškovi središnjih banaka za kamate na depozite poslovnih banaka. No, bitno je napomenuti kako ni viškovi likvidnosti niti povećane kamatne stope pojedinačno ne vode do ovakvih velikih isplata poslovnim bankama, ali do toga može dovesti njihova simultana pojava – zaključuje se u odgovoru.
 
Boris Lalovac ostao je nedostupan za pojašnjenje svoje izjave. 
23. travanj 2024 17:41