piše: Marin Onorato, CFA, InterCapital
Pisali smo kako su obveznička tržišta u 2022. godini pretrpjela značajan pad. Cijene obveznica obrnuto su proporcionalne prinosu koji se veže uz njih što znači kako rastom kamatnih stopa cijene obveznica padaju. Od početka ove godine, kamatne stope u dramatičnom su porastu zbog visoke inflacije, ali i zato što su centralne banke ipak odlučile kako moraju reagirati i krenuti podizati kratkoročne kamatne stope te stezati svoju politiku. Tako je prinos na desetogodišnju obveznicu SAD-a porastao sa 1.50 posto na početku godine do tri posto danas dok su kamatne stope na stambene kredite porasle na čak 5.8%.
Sličnu stvar vidjeli smo i u Europi gdje su prinosi njemačkih obveznica iz negativnog teritorija preskočile razinu od čak jedna posto. Međutim, u Europi još uvijek nismo svjedočili većem porastu stambenih kredita jer su kratkoročne kamatne stope koje definira ECB još uvijek na -0.50 posto. Naravno, za očekivati je kako će kamatne stope na stambene kredite također porasti, ali ne jednakim tempom kao što je to slučaj u SAD-u. Iako, nitko trenutačno ne može reći kako se tempo ECB-a neće i ubrzati u slučaju da inflacija ne posustane u narednim mjesecima.
Obveznice i kamatne stope su danas spomenute samo kao uvod u tekst, zbog velikog utjecaja na dionička tržišta. Godina je započela s dioničkim indeksima na najvišim razinama u povijesti iako je i tada već bilo naznaka kako će dionice vrlo teško pronaći scenarij za daljnji rast. Za pronaći razloge velikog pada kojem svjedočimo ove godine, moramo pogledati što se točno događalo u zadnje dvije godine. Nakon što je cijeli svijet upoznao korona virus i promjenio način života, centralne banke su odlučile spašavati ekonomiju snižavajući kamatne stope i upumpavajući enormne količine novaca u sustav.
Male 'growth' kompanije
Također, određeni sektori u industriji imali su benefita od niskih kamatnih stopa, a još više od „novog normalnog“. Dionice malih „growth“ kompanija s novim idejama i malim iznosom prihoda u odnosu na valuacije krenule su u rast kakav se mogao vidjeti u tehnološkom dioničkom balonu 2000. godine ili nekretninskom balonu 2008. godine. Između ožujka 2020. godine i ožujka 2021. godine neke dionice na američkim burzama narasle su između 5 i 10 puta i to najviše na krilima velikog entuzijazma američkih kućanstava koja su sredstva poslana od američke vlade utrošili na dioničkim tržištima.
Međutim, veljača 2021. godine pokazala se kao vrh za većinu malih growth dionica u SAD-u te od tada praktički bilježe konstantan pad. Mnogo dionica – zvijezda koronakrize od vrha veljače 2021. pale su za čak 70 i više posto, odnosno izbrisan je kompletan rast od početka korona krize. Za primjer možemo uzeti i ARK – poznati ETF koji je bio zvijezda nakon korona krize nošen dionicom Tesle i dionicama nekolicine tehnoloških kompanija.
Iako postoji mnogo razloga za ovakav trend koji je sada prisutan u velikom broju dionica izlistanih na američkim burzama, najviše utjecaja imale su niske kamatne stope i velika likvidnost na rastu cijene te onda obrnuto nakon što je Fed odlučio kako mora djelovati u suprotnom smjeru. Međutim, u 2021. godini još uvijek nismo vidjeli pad dionica velikih tehnoloških kompanija FAANG te je također određeni dio industrija dobro poslovao što je ublažavalo pad slabijih sektora.
Krajem veljače 2022. godine krenuo je rat u Ukrajini što je prvo pokrenulo paniku od nuklearnog rata, ali je tržište vrlo brzo maknulo isti iz kalkulacije. Važnije je ono što je došlo kao posljedica rata, a to nije širenje rata već nestašica sirovina i raznih dobara, odnosno još viša inflacija. Dakle, posljedice su još ulja na vatru povišenih cijena te dodatno usporavanje svjetskog zapadnih gospodarstava dok se Kina ionako bori s rastom svojeg gospodarstva usljed još jednog zatvaranja radi širenja od korona virusa.
Jesu li investitori uračunali recesiju?
Kao što smo nebrojeno puta već pisali, centralne banke morale su se odlučiti za stezanje monetarne politike iako je izgledalo kako ekonomija usporava, ali to je izgledalo i još uvijek izgleda kao jedini izbor za centralnu banku kojoj je prioritet stabilnost cijena. Tržište je jako dugo percipiralo Fed kao centralnu banku koja će izabrati rast ekonomije prije nego stabilnost cijena odnosno ciljanu inflaciju i to je bio slučaj u zadnjih nekoliko desetljeća. Kada je inflacija dosegla razine od 8 posto odlučeno je kako će se ipak određeni dio ekonomskog rasta morati žrtvovati za „više“ dobro, tj. kako bi se cijene zauzdale.
Za dionice kompanija to znači udarac s najmanje dvije ili tri strane. Naime, sporiji ekonomski rast dovesti će do smanjenih zarada kompanija, a više kamatne stope dovode do nižih valuacija istih jer investitori mogu birati između dionica ili financijskih instrumenata sa fiksnim prinosom koji sada nose veće prinose. Tu je i treća stvar, a to je da će neke kompanije teže doći do financiranja, dok će i sentiment generalno pomoći pogurati stvari u istom smjeru. Navedena kombinacija dovela je do pada većine dionica u indeksima u 2022. godini te je indeks SP500 trenutno na (3.860) korak do 20 posto ispod vrha (4.800) koji je dosegnut početkom godine. Jesu li investitori sada konačno kompletno uračunali recesiju u narednom periodu i više kamatne stope, reći će nam kao i uvijek naravno – tržište.