Financije
StoryEditor

Pet aduta: Banke i Končarove kompanije vuku domaću burzu

04. Srpanj 2024.
foto Ratko Mavar

Da nema dionica Končarevih kompanija te Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke, rezultat domaćeg dioničkog tržišta u prvih šest mjeseci ni izbliza ne bi bio solidan. Od kraja prošle godine pa do 30. lipnja ove godine dionički indeks CROBEX ostvario je porast od 11,7 posto dok je CROBEXtr – koji uz rast cijena dionica uračunava i isplaćene dividende – zabilježio skok od gotovo 14 posto. Iako je polugodišnji rezultat nešto slabiji od istog lanjskog razdoblja, kad je CROBEX ojačao više od 18 posto, cijene hrvatskim dionicama neprekidno rastu već tri polugodišta zaredom. 

Detaljniji pogled u rezultate sastavnica indeksa pokazuje kako rast i dalje ovisi o šačici dionica. Točnije, o njih pet. Naime, samo dionice Končar – Distributivni i specijalni transformatori, Končar – Elektroindustrije, Dalekovoda, Hrvatske poštanske banke i Zagrebačke banke ostvarile su rast viši od CROBEX-a. Najveći skok od 88 posto ostvarila je dionica Končar – D&ST, sa 850 eura koliko je vrijedila krajem 2023. na sadašnjih 1600 eura. No, mnogo veći utjecaj na dvoznamenkasti rast indeksa imala je dionica Končara s obzirom na njezinu težinu u indeksu od 10 posto. Končareva dionica ojačala je dodatnih 39 posto te se krajem lipnja njome trgovalo po 260 eura.

Dvije dionice na nuli

Dionica Zagrebačke banke u indeksu ima težinu od 7,4 posto, a njegovom rastu doprinijela je s povećanjem cijene od 21 posto, a cijena joj se vrti oko 18 eura. Dionica HPB-a ojačala je nešto viših 23 posto, ali je njezin doprinos relativno skroman s obzirom na težinu u CROBEX-u od 4,5 posto. U skupini dionica koje su rasle više od indeksa još je jedan predstavnik iz Končarove grupacije. To je Dalekovod koji je na burzi ojačao više od 17 posto. S druge strane, čak devet dionica iz sastavu indeksa u prvih šest mjeseci nije zabilježilo povećanje cijene.

Atlantska plovidba i Čakovečki mlinovi zaključili su prvih šest mjeseci bez pomaka cijene. Dubrovački brodar vrijedi 53 eura, kao i krajem 2023., a Čakovečki mlinovi 10,40 eura. Sedam dionica trenutno vrijedi manje nego prije šest mjeseci. Najviše je zaronila dionica brodarske kompanije Alpha Adriatic, više od 12 posto, dok je cijena Ingre oslabila 7,2 posto. Solinski proizvođač automobilskih dijelova AD Plastik i informatička kompanija Span ostvarili su identičan pad od 6,2 posto, a u minusu su se našle i domaće prehrambene perjanice. Tako je Atlantic tijekom prošlog polugodišta izgubio 4,4 posto vrijednosti, a Podravka nešto više od tri posto. Skupinu gubitnika zatvara istarski hotelijer Maistra iz sastava Adrisova poslovnog carstva s minusom od 2,7 posto. Rezultat sedam dionica koje su polugodište završile u plusu, ali manjem od indeksa, kretao se od 4,7 posto (Brodogradilište Viktor Lenac) do 11 posto (Hrvatski Telekom).

Analitičari Raiffeisen banke ističu kako je domaće tržište od početka godine imalo dobru izvedbu te se ostvarenim rastom od 11,7 posto kreće na razini zapadnih indeksa. – Vodeće dobitnice su bile dionice kompanija u sastavu Končar Grupe, na krilima jako dobrih rezultata poslovanja, ali i stanja ugovorenih poslova koje osigurava snažan rast i u sljedećim razdobljima. Sektor proizvodnje električne opreme je jedan od najpropulzivnijih i na europskoj razini, potaknut energetskom tranzicijom. Vjetar u leđa CROBEX-u dala je i visoka zastupljenost dionica bankarskog sektora, koje su bilježile dvoznamenkaste stope rasta u skladu s okruženjem visokih kamatnih stopa. U ostatku godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova na domaćem tržištu, potaknut povoljnim makroekonomskim pokazateljima i očekivanom dobrom turističkom sezonom, ali i državnom potrošnjom s obzirom da smo u izbornoj godini. Rast plaća uz usporavanje inflacije pozitivno utječe na kupovnu moć, pa stoga smatramo da izgledi kompanija ostaju pozitivni sa strane potražnje, dok se očekivanja u pogledu kretanja dobiti dosta razlikuju od industrije do industrije – ističu iz RBA.

I dalje nedostaju mali ulagači

Uz rast vrijednosti indeksa, na domaćoj burzi zabilježen je i porast likvidnosti. Dionički promet u prvih šest mjeseci dosegao je 142,4 milijuna eura što je 26 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu. Ipak, porast prometa ostvaren je na manjem broju transakcija i volumenu. Tako je u 36.268 transakcija (-3,2 posto) vlasnika promijenilo ukupno 6,5 milijuna dionica što je 5,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Za analitičare RBA rast likvidnosti na ZSE je svakako ohrabrujuć, no udio stranih investitora i retail sektora je i dalje vrlo mali.

– Poticaj rastu likvidnosti bi svakako dalo uvrštenje državnih kompanija i pojednostavljenje poreznog tretmana, a u tom smjeru ide i inicijativa Ministarstva financija o uvođenju investicijskih računa. Ipak, smatramo da je za dugoročniji razvoj ključno okretanje privatnog sektora tržištu kapitala u većoj mjeri – zaključuju iz RBA.

09. srpanj 2024 20:44