Oči investitorske javnosti u Europi, ali i šire, ovoga će tjedna biti uprte u Frankfurt gdje u četvrtak zasjedaju guverneri Europske središnje banke (ECB). Kako navode mediji, od njih tržište očekuje jasan signal da na idućem, lipanjskom zasjedanju, slijedi prvo smanjenje kamatnih stopa nakon što su zbog borbe protiv inflacije podignute na rekordno visoku razinu od četiri posto.
Stopa inflacije u eurozoni u ožujku je, prema preliminarnoj procjeni Eurostata, pala na 2,4 posto, sa 2,6 posto u veljači, i tako je sve bliže ECB-ovom cilju od dva posto.
Kako je za Reuters komentirao Guy Miller, glavni tržišni strateg kompanije Zurich Insurance Group, tržište traži potvrdu da smanjenje kamata dolazi u lipnju. U suprotnom, na tržištu kapitala mogle bi se dogoditi značajne turbulencije.
Kako sada stvari stoje, sa priličnom se sigurnošću može reći da je lipanjsko rezanje kamata gotova stvar. Posebice zato jer takvi signali dolaze od guvernera koji nisu skloni prebrzom snižavanju cijene novca. To prije svega vrijedi za nizozemskog guvernera Klaasa Knota koji je izjavio da bi ‘potpisao smanjenje u lipnju‘, a toj se ideji ne protivi ni Robert Holzmann, guverner austrijske središnje banke, također na glasu kao jedan od ‘jastrebova‘.
Skromni izgledi
Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke za Lider kaže da je početak godine donio određene znakove oporavka gospodarske aktivnosti u eurozoni, no izgledi za 2024. ipak i dalje ostaju skromni, uz očekivanu stopu rasta na razini od oko 0,7 posto.
– S druge strane, daljnji pad stope inflacije na godišnjoj razini u eurozoni u ožujku te dodatno približavanje ciljanoj razini od dva posto, stavlja fokus na početak procesa snižavanja kamatnih stopa. Prvi korak ECB-a očekuje se na sastanku u lipnju, dok će dinamika daljnjih spuštanja kamatnih stopa uvelike ovisiti i o nadolazećim objavama makroekonomskih podataka, ali i politici FED-a – naglašava Kovač.
Europski ekonomisti smatraju kako je ECB-u u donošenju odluke o rezanju kamata važnije da pred sobom ima makroekonomske podatke koji su uglavnom s očekivanjima te institucije, za razliku od američkog Feda koji želi vidjeti poboljšanje. No, valja podsjetiti kako zadatak američke središnje banke nije samo održavanje stabilnosti cijena, odnosno kontrola inflacije, već i održavanje pune zaposlenosti.
Kao protuargument i dalje stoji rast cijena usluga, koje se tvrdoglavo drže na četiri posto, što odražava daljnji rast plaća. Središnja banka eurozone više je puta naglasila kako je kretanje plaća možda i najvažniji faktor o kojem ovisi kad će krenuti u smanjenje kamatnih stopa. Jedan od mogućih scenarija stoga je da ECB signalizira da će sniziti kamatne stope, ali je pitanje koliko će izravno naznačiti da će to biti već u lipnju.
Tope se očekivanja
Još jedno pitanje koje se postavlja jest hoće li na odluku ECB-a utjecati situacija s druge strane Atlantika. Naime, sve su manje šanse da Fed ove godine tri puta snizi kamate, kako je najavio krajem prošle godine. Prošlotjedno izvješće o zaposlenosti pokazalo je da je prošlog mjeseca otvoreno više od 300.000 radnih mjesta, 100.000 više nego što su očekivali ekonomisti. Ovako snažno tržište rada za sada izbija argument da su američkom gospodarstvu potrebni monetarni poticaji. S obzirom da je stopa inflacije u veljači blago narasla na 3,2 posto, s osobitim zanimanjem čeka se podatak o inflaciji u ožujku koji će biti objavljen u srijedu.
No, već se sada tope očekivanja tržišta. Trenutno su ispod 50 posto šansi, kako za smanjenje u lipnju, tako i u srpnju. Inozemni ekonomisti smatraju kako Fedovo okolišanje ne bi trebalo previše utjecati na ECB jer je europsko gospodarstvo slabije od američkog, pa mu je i potrebnija pomoć u jeftinijim i dostupnijim kreditima. Alen Kovač po tom pitanju ima nešto drugačije gledište. – Eventualno odgađanje procesa spuštanja kamatnih stopa u SAD-u stavilo bi ECB u poziciju da radi prvi korak te stvorilo određen dodatni pritisak – ocjenjuje ekonomski analitičar Erste banke.
Veće je pitanje na koliko će se rezanja ECB odlučiti ako Fed ne krene tim smjerom. Prošloga je tjedna nekoliko dužnosnika Feda sugeriralo da ove godine možda neće biti nijednog smanjenja kamata. Carsten Brzeski, glavni ekonomist nizozemske banke ING, ocjenjuje za Reuters da je u tom slučaju izgledan scenarij da ECB snizi kamate samo dva, a ne tri puta kako se trenutno očekuje. Put do jeftinijeg novca očito neće biti tako lagan kao što se činilo do prije nekoliko mjeseci.