Financije
StoryEditor

Podobnik: Hrvati ne znaju i ne žele investirati, novac radije drže u bankama

28. Rujan 2023.
Boris Podobnikfoto Ratko Mavar

Crobex, indeks Zagrebačke burze, prolazi kroz jednu od najuspješnijih godina u svojoj povijesti. Naime, ostvario je rast od 24,1 posto od početka godine do sada i tako se uspeo na najviše razine u posljednjih 15 godina. Zanimljivo je da se Crobex također ističe među vodećim europskim dioničkim indeksima po prinosu, točnije, nadmašuju ga samo ruski mađarski BUX, grčki Athex i ruski Moex, objavile su FIMA Vrijednosnice. 

Hrvatsko tržište kapitala je, kao što već znamo, s relativno nižim prometom i likvidnošću, čak i u regionalnim okvirima. Prošli je mjesec burza imala promet od oko 40 milijuna eura, što je na razini Slovenije, Slovačke i sličnih manjih država. Ako bi trenutni rast Crobexa usporedili s onim kobnim iz 2007. godine, koji je rezultirao velikim krahom zbog posljedica ulaska financijskih amatera željnih brze zarade na tržište kapitala, puno je toga ipak drugačije.

Banke najviše profitirale 

- Kad se dobro zarađuje investitori šute, jer ako se pročuje, profit se dijeli s cijelim svijetom. Obično kad i umirovljenici počnu ulagati to je znak da je krah blizu. Mnogi su 2007. novac izgubili jer su previdjeli da hrvatskim tržištem kapitala vladaju institucionalni investitori, posebice mirovinski fondovi, no to je posljedica toga što smo mala zemlja i nema konkurencije među investitorima.

Jasno je zašto nekoga ovo može podsjetiti na 2007.godinu: visoka je inflacija, ekonomija je na vrhuncu i normalno je da se građani žele zaštititi od pada vrijednosti štednje investiranjem. Neki novac kojemu se srozava vrijednost troše na nekretnine, a neki na dionice i pojačana potražnja diže cijene dionica - objasnio je Boris Podobnik, profesor na ZŠEM-u. 

Međutim, jedna je ključna razlika naspram 2007., smatra Podobnik. Hrvatska je danas u eurozoni i njeni građani mogu investirati bez valutnog rizika. To su, naravno, shvatile i banke. 

- Dionice banaka ostvarile su dvostruko bolju izvedbu od ostatka tržišta. Hrvatska poštanska banka (HPB) zabilježila je rast od 74,4 posto, dok su dionice Zagrebačke banke (ZABA) porasle za 49,1 posto. Pritom su dioničari Zagrebačke banke ostvarili pravo na isplatu rekordne dividende od 1,69 eura po dionici, što je u trenutku ostvarivanja prava predstavljalo dividendni prinos od čak 13,9 posto.

Polugodišnji financijski rezultati banaka potvrdili su opravdanost kupnje njihovih dionica. Primjerice, povrat na kapital kod domaćih banaka ove je godine skočio na 16 posto, što dodatno pozitivno utječe na rast njihove profitabilnosti - napisao je Milan Horvat, predsjednik Uprave FIMA Plus na LinkedInu. 

Državne kompanije u IPO

Novije generacije sklonije su digitalnim financijama, dodaje Podobnik, što im dozvoljava da kroz razne aplikacije investiraju na velikim svjetskim burzama, ali ne vjeruje da će efekt biti isti kao što je bio 2007. godine. Makar su okolnosti vrlo slične zbog trenutnog stanja u Ukrajini, inflacije, stvaranja novih nabavnih lanaca i dedolarizacije. 

- Da bi tržište kapitala cvalo, potrebno je da na njemu budu izlistana nova poduzeća. Bojim se da je s globalizacijom i činjenicom da naši jednorozi poput Infobipa razmišljaju žele li se izlistati na njujorškoj ili londonskoj burzi odavno prošao vlak za produbljenje i daljnji rast tržišta kapitala u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se stvorila nova klasa poduzetnika kojoj vjerojatno ideja ‘exit-a‘ nije da organiziraju IPO na burzi. Ono što bi burzu moglo malo, iako privremeno oživjeti, je ako se odluči ići u IPO dijela državnih kompanija, posebice monopola. To je vjerojatno i neminovno, jer diverzifikacija vlasničke strukture u javnim kompanijama i poboljšanje korporativnog upravljanja je jedan od glavnih zahtjeva na ulasku Hrvatske u OECD. Inače, svatko tko je u proizvodnji zna koliko tada imate problema s inspekcijama i zato Hrvat više voli ulagati u apartmane nego u firme - objasnio je Podobnik. 

‘Hrvati ne znaju i ne žele investirati‘ 

Veza između cijena dionica i inflacije je, kaže, udžbenička. S porastom inflacije padaju realne kamatne stope, što diže sadašnju vrijednost budućih dividendi, a samim time i cijenu dionica. S druge strane, viša inflacija vodi ka još većoj neizvjesnosti, što može investitore obeshrabriti od ulaganja u dionice. 

Upravo zbog toga se budno prate odluke centralne banke o daljnjim povećanjima kamatnih stopa, objašnjava Podobnik, jer će porast kamatnih stopa nužno voditi ka smanjenju cijena dionica i to će usporiti burze ili ga anulirati. SAD je najbolji primjer toga da sa štampanjem novca inflacija nije vidljiva na cijenama kruha i salame, već u dionicama, jer se najviše dijelio bankama i financijskom sektoru. 

- Banke su zaradile na rastu kamatnih stopa, povećanju kamatnih stopa za firme, bez da su povećavali kamatne stope na štednju građana, dakle na povećanju spreada između te dvije stope. Povećavale su i razne naknade opravdavajući to inflacijom.  Zašto to mogu? Zato jer Hrvati ne znaju i ne žele investirati, već novac radije drže na računima u bankama.

Samo, kako postoji opasnost da depoziti legalno odu izvan Hrvatske, sada se i naše banke bude.  Da su se više bojali da će klijenti podići novac, puno prije bi banke digle kamatne stope na štednju. Ovako smo došli do situacije da vlade u EU prijete da će uvesti izvanredni porez na ekstraprofite bankama zato jer nisu podigle pasivne kamatne stope. Naplata takvog, ponekad jednokratnog poreza bankama je za političare jeftin politički bod - zaključio je Podobnik. 

13. srpanj 2024 19:52