Financije
StoryEditor

Poduzeća trebaju razmišljati o alternativnim načinima financiranja - jedan od njih je ‘peer to peer‘

01. Kolovoz 2022.

Treći krug HNB-ove ankete o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća pokazao je poražavajući nastavak prakse za koju smo mislili da je pometena Linićevim Zakonom o plaćanju i definiranju rokova podmirenja obveza. Naime, anketa je pokazala da poduzeća uglavnom izbjegavaju bankarske kredite (koristi ih samo 31 posto malih i srednjih, većini je birokracija oko kredita prekomplicirana). A ostali? Osim što dio njih ima dovoljno vlastitih sredstava, velik dio poduzetnika kao polugu financiranja obrtnih sredstava koristi – odgodu plaćanja (dobavljačima, zaposlenicima)! Čak 51 posto na rok do 60 dana, a 19 posto njih kasni s plaćanjem i dulje od 60 dana.

Problem je u tome što su domaća poduzeća potkapitalizirana, a i ono rezerve što su imala pojele su krize pandemije i rata. Svi znamo da je u bankama dnevno viška oko 70 milijardi kuna, do kraja godine, zbog ulaska u eurozonu i otpuštanja obveznih pričuva i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, bit će još toliko.

No, u bankama i dalje vrijedi mantra 'nedostaju dobri projekti', pa bi poduzeća intenzivnije trebala tražiti alternative. Jedna je od njih 'peer to peer' financiranje, konkretno P2P platforma za uzajamno financiranje poduzeća. U Hrvatskoj je prisutna više od godinu i pol i dosad je putem P2P platforme za uzajamno/izravno (peer to peer) financiranje poduzeća hrvatskim malim i srednjim poduzećima do danas plasirano više od 18 milijuna kuna obrtnih sredstava. Trenutačno je ukupni iznos sredstava raspoloživih za financiranje obrtnih sredstava putem P2P platforme prema unaprijed definiranim kriterijima ulagača oko 8 milijuna kuna i dnevno se mijenja.

image

Sašo Breitenberger, direktor P2P Finance

– P2P platforma namijenjena je svim poduzetnicima, ulagačima, odnosno kupcima tražbinama, koji zbog prirode poslovanja imaju višak novca ili je njihovo poslovanje sezonsko, pa novčana sredstva žele i mogu kratkoročno plasirati uz nizak rizik i na taj se način barem djelomično zaštititi od inflacije. To su poduzeća koja traže ulaganje u novu klasu imovine, koja je dosad bila rezervirana isključivo za banke i tradicionalne financijske institucije. Riječ je o ulaganjima u klasu imovine koja nije pod utjecajem dnevnih volatilnosti burzovnih tržišta.

Najčešće se radi o takozvanim 'pasivnim ulagačima' koji nemaju potrebe neprestanog upravljanja svojim investicijama nego su spremni propustiti to algoritmu da to radi umjesto njih, prema unaprijed definiranim kriterijima. Naime, kod ulaganja na P2P platformi prinosi su na plasirana sredstva fiksni i unaprijed poznati za cijelo razdoblje financiranja – godišnji su neto prinosi od 5 do 11 posto dok su kamate na depozite kod banaka još uvijek na povijesno najnižim razinama – tumači Sašo Breitenberger, direktor platforme.

Osamnaest milijuna kuna nije malo, očito zaintereseiranih korisnika ima podosta, no ni ulagači ni primatelji financiranja nisu raspoloženi izlaziti javno. Jedan od korisnika anonimno kaže kako mu je prije mjesec-dva hitno trebalo stotinjak tisuća kuna za nabavu sirovine do koje je u ratno-nabavnim uvjetima iznenada uspio doći i tako napuniti skladište. Bankarska je procedura i za tako malo novca bila komplicirana, pa se okrenuo P2P platformi.

– Mislio sam da će toliki iznos za takav izvor financiranja biti prevelik. Pokazalo se ne samo da nije, nego smo u rekordnom roku došli do kapitala i ulovili sirovinu po cijeni i količini koja nam je potrebna – kratko kaže naš poduzetnik.  

Tko su ulagači na P2P platformi?

Javne korporacije, profesionalni investitori, privatna poduzeća različitih profila, institucionalni investitori poput osiguravajućih društava i fondovi.

– P2P Finance s ciljem zaštite ulagača provodi niz mjera upravljanja rizicima pa je tako u suradnji s Dun&Bradstreet, vodećim pružateljem poslovnih informacija u regiji, razvila napredni sustav upravljanja rizicima koji omogućuje automatiziranu procjenu i praćenje kreditnih rizika u realnom vremenu. Svaki ulagač na P2P platformi sâm postavlja svoju investicijsku politiku, minimalni kreditni rejting financiranih tražbina, traženi diskonti/prinosi, stopa diverzifikacije portfelja, maksimalno dospijeće, vrsta proizvoda u koje želite plasirati.

Rizik je ulaganja na P2P platformi manji jer se svaka tražbina usitnjuje na manje dijelove, frakcije, i ulagač nikada nije vlasnik cijele tražbine već sukladno onoliko koliko je odredio svoju maksimalnu dopuštenu izloženost svog portfelja do svakog pojedinog dužnika. Neplasirana sredstva ulagača nalaze se na računu za posebne namjene izuzetom od ovrhe P2P Finance, a ulagač ima mogućnost da u bilo kojem trenutku može promijeniti svoje investicijske preferencije, zaustaviti trgovanje i zatražiti isplatu ili povećati svoj portfelj ulaganjem dodatnih sredstva na račun za trgovanje.

Sve transakcije osim onih koje se rade bez regresnog prava na prodavatelju tražbina osigurane su instrumentima osiguranja, minimalno zadužnicama i bjanko mjenicama prodavatelja tražbina ponekad i krajnjih dužnika. P2P Finance u svoje ime, ali za račun ulagača maksimalno brine o portfelju, o naplati dospjelih tražbina, upravlja s instrumentima osiguranja, obavlja sudske i izvansudske postupke u slučaju možebitnih kašnjenja. Upravo zbog takvog kvalitetnog upravljanja kreditnim rizicima više od 200 realiziranih raznih transakcija na P2P platformi   uspješno je naplaćeno bez značajnih kašnjenja – tumači Breitenberger.

P2P platforma dostupna je 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, bez troškova otvaranja i vođenja računa te nepotrebne administracije. U potpunosti je usklađena s zakonodavstvom koje uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, zaštitu osobnih podataka, ustup tražbina, zajam i online trgovinu.

Tko su korisnici i o kojim je iznosima financiranja najčešće riječ?

Breitenberger precizira kako su prodavatelji tražbina (primatelji financiranja) poduzeća kojima treba dodatna likvidnost za financiranje svojeg poslovanja. To su poduzeća s postojećim ili budućim potraživanjima od kvalitetnih domaćih ili inozemnih kupaca, a stižu iz segmenta mikro te malog i srednjeg poduzetništva. Članovi P2P platforme mogu postati i obrtnici i slobodna zanimanja – uz uvjet da su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja!

Također, to su i poduzeća koja nemaju ni vremena ni resursa za birokratski komplicirano i vremensko zahtjevno bankarsko kreditiranje i ne žele biti dugoročno vezana ugovorima s bankama i ostalim financijskim institucijama, već žele jednostavna i brza financijska rješenja po mjeri.

– U današnje vrijeme poremećaja u opskrbnim lancima, dnevnih volatilnosti cijena sirovina i energenata iznimno je važno kvalitetno upravljanje novčanim tijekom. Pomoću naše P2P platforme takva poduzeća na vrlo jednostavan i brz način dolaze do dodatne likvidnosti, koja je neophodno potrebna za tekuće poslovanje. Svaka tražbina koja je unesena u sustav za trgovanje na P2P platformu ocjenjuje se bonitetnom ocjenom koja se izračunava na temelju podataka o dužniku tražbina i prodavatelju tražbina.

Sukladno s bonitetnom ocjenom određuje se limit do kojeg se poduzetnik može financirati. S obzirom na to da su korisnici financiranja na P2P platformi mala i srednja poduzeća pojedinačni iznos financiranja tražbina dosad nije prelazio 500 tisuća kuna, ali to ne znači da, ako bi se prijavilo poduzeće s prihvatljivim tražbinama većih iznosa da se iste ne bi moglo prodati putem naše P2P platforme – zaključuje Breitenberger.

Nema sumnje da je peer to peer budućnost financiranja, posebno u vrijeme rasta kamata, kompliciranosti procedura, ali i specifičnosti tržišta kapitala na koja ne mogu baš sva mala i srednja poduzeća (primjerice crowdfunding ili Funderbeam platforme ciljaju inovatore s potencijalom za globalno tržište). P2P Finance u sloveskom je vlasništvu gdje posluje od 2016. Do danas su plasirali čak 407 milijuna eura likvidnih sredstava.

15. kolovoz 2022 05:51