Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je trenutno zapušten, unatoč velikim mogućnostima rješavanja stambenog pitanja koje je u zadnjih stotinu godina dokazao u Austriji i Njemačkoj. No, njegove prednosti mogle bi opet doći do izražaja nakon nedavne odluke Hrvatske narodne banke (HNB) kojom će banke od klijenata banaka koji žele uzeti stambeni kredit zahtijevati učešće od trećine iznosa kredita. Čulo se to tijekom konferencije za novinare na kojoj je Slatinska banka službeno objavila završetak preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice. Kako je naglasio Andrej Kopilaš, predsjednik Uprave te banke, ovo je prva akvizicija na domaćem bankovnom tržištu nakon osam godina, kada je nekadašnja Splitska banka došla pod skute mađarske OTP banke.
Sinergijski učinci
Kako je podsjetio Kopilaš, proces je počeo u ljeto 2022. kad je objavljena informacija da se dotadašnji austrijski vlasnik povlači s inozemnih tržišta, pa tako i Hrvatske, kako bi se fokusirao na matično tržište. Prvi pokušaj nije bio uspješan, ali je Slatinska banka zato godinu kasnije opet krenula u dubinsko snimanje Wüstenrota. U svibnju prošle godine potpisan je ugovor o preuzimanju, ali koji je uključivao i dva uvjeta. Prvi je bio dokapitalizacija Slatinska banke sa četiri milijuna eura, što je ujedno i prvi put da je ta banka prikupila dodatni kapital. Drugi je uvjet bilo dobivanje odobrenja Europske središnje banke koja je ‘sletjela‘ nakon Božića.
Kopilaš ističe kako će ovom akvizicijom banka dobiti priliku da konsolidirano raste, da bude otpornija na moguće tržišne turbulencije te da ostvari sinergijske učinke, tim više jer Slatinskoj banci stambeno kreditiranje građanstva zauzima manji dio poslovanja. Sinergijski efekti neće biti beznačajni. S ovom akvizicijom Slatinska banka imat će 100 tisuća klijenata, 50 milijuna eura kapitala, kreditni portfelj vrijedan 430 milijuna eura te 530 milijuna eura depozita. Time će se Slatinska banka svrstati među vodeće u segmentu ‘malih‘ banaka. Na pitanje hoće li se zaustaviti na ovoj akviziciji ili planiraju dodatnu konsolidaciju, Kopilaš kaže kako se nakon preuzimanja Wüstenrota neće zalijetati, ali ako bude prilika, uključit će se.
Zdravko Anđel, sadašnji, a kako kaže Andrej Kopilaš, i budući predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, naglasio je kako je bilo nekoliko zainteresiranih kupaca, ali da su u toj štedionici zaključili kako je Slatinska banka jedini pravi izbor koji im jamči opstanak. To je posebno važno u sadašnjim okolnostima teškoća s priuštivim stanovanjem zbog čega poslovanje stambene štedionice ima i širu društvenu funkciju, smatra Anđel. Po njegovu sudu, sustav stambene štednje u Hrvatskoj trenutno je zapušten, dok je istovremeno situacija na tržištu nekretnina polarizirana.
Kupnja radi stanovanja, a ne investicije
Naime, s jedne strane nalaze se kupci s gotovinom koji nekretnine kupuju radi investicije, a s druge su strane građani iz srednjeg sloja koji žele riješiti stambeno pitanje, a za to imaju sve manje mogućnosti. – HNB-ove mjere to će još više zakomplicirati jer će baš tom sloju otežati pristup stanovima – smatra Anđel. Pri tome je ukazao na iskustva Austrije gdje država potiče financiranje kupnje stana radi stanovanja, a ne investicije. - Država treba potaknuti ljude na štednju, to je jedini zdrav način financiranja kupnje stana – smatra Anđel.
Taj poticaj ne treba biti kao ranije kad se godišnje dobivalo 1250 kuna na ušteđenih pet tisuća kuna. Nakon što je takav model poticaja ukinut, uveden je model izračuna po formuli koja se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni čimbenik koji predstavlja nužnu prilagodbu za dužu ročnost. Za štednju prikupljenu u ovoj godini državni poticaj iznosi tri posto s time da maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti za ušteđenih 663,61 eura iznosi 19,91 euro.
Zdravko Anđel smatra da u novoj politici poticaja treba pronaći pravu mjeru te da poticaji trebaju biti fokusirani na određene kategorije građana.