Piše: Vlatko Kesegić, FIMA
Usprkos optimističnom početku godine na Zagrebačkoj burzi, kad je rast dioničkog indeksa Crobex u prvim tjednima trgovine iznosio i preko 6 posto, domaće dionice su prvo tromjesečje završile gotovo nepromijenjene.
Ipak, ulagači rast indeksa Crobex od 0,9 posto, odnosno pad 0,2 posto u slučaju indeksa Crobex10, trebaju prihvatiti kao pozitivnu nulu jer su cijene dionica na ostalim usporedivim europskim burzama zabilježile osjetan pad u istom razdoblju. Naime, na susjednoj Ljubljanskoj burzi vodeći indeks SBITOP izgubio je 3,5 posto dok su rumunjske dionice pojeftinile 2,7 posto. Ostale europske burze zabilježile su slične ili lošije rezultate s obzirom da je pan-europski indeks STOXX 600 skliznuo 6,5 posto. Slab početak godine na domaćoj i europskim burzama bio je pod utjecajem dva faktora, od kojih, ovaj put, nijedan nije bio povezan s još uvijek ustrajnom pandemijom koronavirusa.
Rast cijena zahtijeva zaokret u monetarnim politikama
Prvi je problematično ubrzanje općeg rasta cijena u 2022. godini koje sve više utječe na kupovnu moć potrošača i time promjene u njihovim navikama. Poslovni subjekti suočavaju se i s povećanjem vlastitih troškova poslovanja, što u obliku većih cijena energenata, materijala i sirovine, što u obliku pritisaka na povećanje plaća na kojima sve češće inzistiraju zaposlenici suočeni s povećanim troškovima života.
Ovako trenutno visoke stope inflacije uzrokuju potrebu za značajnim i odlučnim zaokretom u dosadašnjim monetarnim politika vodećih središnjih banka koje se protiv inflacije počinju boriti podizanjem kamatnih stopa. Osim što rastuće kamatne stope dodatno poskupljuju financiranje, one na tržištima kapitala čine dionice manje atraktivnom imovinom s obzirom da se dividendni prinosi sve više izjednačavaju s fiksnim prinosima manje rizičnih vrsta imovine. Kada se navedenom doda da potencijalno prebrzo stezajući monetarni uvjeti mogu neželjeno pogurati ekonomiju u novu recesiju, investitori dodatno žele smanjiti izloženost riziku koji nose dionice.
Rat u Ukrajini dodatno utječe na cijene
Drugi razlog slabijeg sentimenta bila je invazija Rusije na Ukrajinu koja je započela krajem veljače. Pored sve tragedije koju sa sobom nosi jedan rat, ovaj faktor dodatno pojačava utjecaj ranije opisanog zbog svog utjecaja na povećanje cijena dobara i usluga. Rusija i Ukrajina jedan su od najvažnijih izvoznika pšenice na svijetu dok je Rusija, pored izvoza energenata i metala, vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva.
Nadalje, kao odgovor na neopravdanu invaziju Rusije na Ukrajinu, članice Europske unije započele su s uvođenjem niza sankcija Rusiji, i to usprkos činjenici da je europsko gospodarstvo, pogotovo ono središnje Europe, u neugodno velikoj mjeri ovisno o ruskim energentima. Tako će se krajnje financijske posljedice rata vidjeti tek u bližoj budućnosti.
Utjecaj turizma na domaće tržište kapitala
Hrvatsko gospodarstvo, koje nije u tolikoj mjeri ovisno o ruskom plinu zahvaljujući LNG terminalu, itekako je ovisno o potražnji iz Europe, pogotovo kad se radi o onoj turističkog karaktera. Pogoršanje makroekonomskih uvjeta u Europi i nastavak, ili u najgorem slučaju dodatna eskalacija rata na istoku Europe, moglo bi utjecati na promjene u planiranim destinacijama za odmor turista iz Zapadnih zemalja. Smanjenje turističke potrošnje ima značajan utjecaj na cjelokupno domaće gospodarstvo s obzirom na procjenu da je ova industrija zaslužna do 20 posto BDP-a.
Utjecaj turizma osobit je kada je u pitanju i domaće tržište kapitala uzevši u obzir da dionice turističkih kompanija predstavljaju više od četvrtine težine vodećih dioničkih indeksa Zagrebačke burze. Pregled izvedbe pojedinih sastavnica blue chip indeksa Crobex 10 u prvom tromjesečju 2022. godine prikazano je u nastavku.
Za razliku od Adris grupe, čija je cijena dionice blago porasla zahvaljujući uravnoteženom portfelju poslovanja koje osim turizma uključuje osiguranje i prehranu, dionice ostalih vodećih turističkih kompanija, Valamar i Arena, zabilježile su pad cijena dionica i izvedbu slabiju od Crobexa 10.
Pad onih povezanih s Rusijom
Pad cijena ovih dionica, koji je bio pod većim utjecajem strahovanja ulagača za rezultate tek nadolazeće turističke sezone, neusporedivo je bio manji od pada cijene dionice kompanije koja ima jednu od najizraženijih veza s Rusijom, AD Plastika.
Dionica AD Plastika uvjerljivo je predvodila padom u prvom kvartalu. Ovaj vodeći domaći proizvođač automobilskih komponenti našao se u vrlo složenoj situaciji. Nastavak prošlogodišnjih problema uzrokovanih krizom s opskrbom poluvodiča koja uzrokuje poremećaje u proizvodnim procesima automobilske industrije, nadovezali su se ove godine invazijom Rusije na Ukrajinu.
AD Plastik, koji ostvaruje četvrtinu prihoda od prodaje na ruskom tržištu, nije jedina sastavnica Crobex 10 indeksa s izloženošću svojih poslovnih operacija u Rusiji. Podravka će, zbog značajne izloženosti svog farmaceutskog dijela Rusiji kao i povećanju troškova sirovina, također pretrpjeti štetu zbog rata. Ipak, za razliku od AD Plastika koji ima fizičku prisutnost u Rusiji kroz vlasništvo dvije tvornice u Rusiji, Podravka je u nešto fleksibilnijoj situaciji s obzirom da su njezine operacije obuhvaćale samo distribuciju robe na tržišta zaraćenih strana koje su sada i prekinute.
Zbog navedenog je došlo i do brzog oporavka cijene dionice Podravke nakon inicijalnog pada, pa je izvedba u tromjesečju bila nadomak kretanju indeksa. Potvrda stabilnosti poslovanja Podravke usprkos spomenutim poteškoćama došla je i nedugo nakon isteka kvartala kad je nadzorni odbor kompanije prihvatio prijedlog Uprave o isplati dividende od 13 kuna po dionici, što predstavlja rast u odnosu na prošlogodišnjih 8 kuna.
Investitori cijene dionice stabilnih kompanija
A da investitori u ovim neizvjesnim vremenima cijene dionice kompanija sa stabilnošću poslovanja koje svojim dioničarima omogućavaju povrat kapitala kroz dividende i otkup dionica razlog je zašto su dionice HT-a i Ericsson Nikole Tesle pri vrhu izvedbe sastavnica indeksa Crobex 10 u prvom kvartalu. HT, koji je objavio prijedlog isplate dividende od 8 kuna koji trenutno predstavlja dividendni prinos od oko 4 posto, od ranije je aktivan sa svojim programom otkupa dionica. Iako Ericsson još nije izašao sa svojim prijedlogom dividende, a koji je prema prošlogodišnjem iznosu isplate na razini dividendnog prinosa HT-a, kompanija je sve aktivnija u stjecanju vlastitih dionica u svrhu dodjele dionica zaposlenicima.
Dividendni prinosi su ulagačima bitni, no još važniji su oni kapitalne prirode. Zbog toga posebno mogu biti zadovoljni dioničari vodećeg domaćeg brodara. Rast cijene dionice Atlantske plovidbe, koji je bio preko 26 posto u prva tri mjeseca ove godine, predvodio je među sastavnicama blue chip indeksa. Ovakav skok cijene dionice bio je pod utjecajem značajnog poboljšanja poslovanja kompanije u prošloj godini. Naime, zahvaljujući oporavku tržišta vozarina i potražnje za brodskim prostorom, brodar je prošle godine više nego udvostručio poslovne prihode te ostvario impresivnu profitabilnost čak i kada se rezultatima prilagode jednokratne stavke poništenja otpisa imovine.
Izvedba dionica vodećih domaćih kompanija na burzi tijekom prvog tromjesečja ohrabruje s obzirom na sve vanjske izvore neizvjesnosti. Ulagačima ostaje nada da se po jutru dan poznaje te da će izvedba u ostatku godine biti u skladu s prošlogodišnjim pozitivnim trendovima.