Pregled tržišta: U što sve ulažu Hrvati?

Svima koji vjeruju u financijsku snagu hrvatske države Ministarstvo financija pruža novu priliku – do 15. prosinca traje upis nove runde trezorskih zapisa namijenjenih građanima. Država planira to – već petnaesto – izdanje otvoreno građanima prodati za ciljanih 1,6 milijardi eura, uz godišnji prinos od 2,5 posto. Minimalni je iznos ulaganja, uz popust, 993,81 euro. Uz prinos od 2,5 posto na jednome trezorcu ulagač dobiva 6,19 eura zarade.

Ako vam se zarada dovoljna za tri kave s mlijekom čini mršavom, imate pravo. Svatko financijski pismeniji zna da s prinosom od 2,5 posto ulagač zapravo gubi jer je debelo ispod stope inflacije, koja je, podsjetimo, u studenome ubrzala na 3,8 posto. Unatoč tomu uspješan plasman ukupno 18 tranši državnih dužničkih vrijednosnica, od kojih su tri 'narodne', u više od dvije godine pokazuje kako je interes građana za takvo ulaganje nezasitan.

Ozbiljni novac u 'srebrnim godinama'

I to ne samo među običnim građanima, koji raspolažu s nekoliko tisuća eura štednje raspoložive za kupnju državnog duga, već i mnogo bogatijima, koji imaju priliku uložiti u mnogo lukrativnije papire. Primarni je razlog već poznata opreznost hrvatskih građana kad su financijska ulaganja u pitanju. Dva su glavna uzroka tolike opreznosti. Prvi je dobna struktura, pri čemu ozbiljnijim novcem za ulaganja raspolažu uglavnom stariji od pedeset godina. Njima, sasvim razumljivo, nije do prevelikih akrobacija na burzi. Drugi je razlog taj što se pojam burze u Hrvatskoj pojavio prije tek tri desetljeća pa mnoštvo ljudi, ako ne u već opjevane nekretnine, zapravo i ne zna kako, zašto i u što uložiti novac.