Financije
StoryEditor

Premda je postao ‘filijala‘ Europske središnje banke, HNB zapošljava sve više ljudi

04. Veljača 2024.
HNB-ova zgrada u Zagrebu
Porast broja zaposlenih i troška za plaće u Banci Slovenije nakon uvođenja eura bio je simboličan, a u HNB-u planiraju do kraja ove godine imati 783 zaposlena, odnosno četrdeset ljudi više nego što ih trenutačno ondje radi, dok su troškovi za plaće već sada 1,4 milijuna eura veći nego prije uvođenja eura. Naime, objašnjavaju iz te institucije, obujam posla ulaskom u eurozonu nije se smanjio, nego povećao

Ulazak Hrvatske u eurozonu nije rezultirao smanjenjem obujma posla Hrvatske narodne banke (HNB), već upravo suprotno: središnja banka zaposlila je dodatne stručnjake, a za plaće izdvaja 1,4 milijuna eura više nego u ‘kunska vremena‘. HNB je nedavno proslavio prvu obljetnicu sudjelovanja u Eurosustavu, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država koje su prihvatile euro.

Šira javnost vjerojatno smatra da je hrvatska središnja banka već godinu dana uglavnom besposlena jer odluke iz sfere monetarne politike donosi ESB, no nije baš tako. Ispravnije bi bilo reći da se promijenilo okružje, a bit je ostala ista. Ukratko, na ESB je prenesena jedino odgovornost za vođenje monetarne politike, a sve ostale funkcije ostale su u mjerodavnosti HNB-a. Uključivanjem u Eurosustav opseg posla koji središnja banka obavlja zamjetno se povećao, ističu iz HNB-a. Ponajprije zato što sada aktivno sudjeluje u radu upravljačkih tijela i odbora pri Europskoj središnjoj banci. Kao što je poznato, ulaskom Hrvatske u eurozonu guverner Boris Vujčić postao je član Upravnog vijeća ESB-a.

Sastanci i pripreme

– Raspored sastanaka Upravnog vijeća ESB-a vrlo je gust, a raspon tema koje se obrađuju širok: od monetarne politike, platnog prometa, upravljanja financijskom imovinom do pitanja vezanih uz novčanice i kovanice eura te raspodjele dobiti Eurosustava. Velik broj odluka Upravnog vijeća donosi se i između sastanaka, i to pismenim procedurama. Uoči svakog sastanka Upravnog vijeća ESB-a guverner održava intenzivne pripremne sastanke s HNB-ovim stručnjacima na kojima se raspravlja o analitičkim podlogama koje su izradili stručnjaci ESB-a, Eurosustava i HNB-a, sve u svrhu informiranog oblikovanja stajališta o pojedinim temama i odlukama koje se donose. Sve to zahtijeva kontinuiran velik angažman stručnih službi HNB-a – pojašnjavaju iz središnje banke.

Iako monetarnu politiku zajednički oblikuju guverneri središnjih banaka svih članica europodručja, svaka središnja banka zadužena je za provedbu te politike unutar svoga financijskog sustava, ističu na naš upit iz HNB-a.

– U skladu s time sve monetarne operacije u hrvatskom financijskom sustavu i nakon uvođenja eura provodi isključivo HNB, dakako, u skladu s parametrima (iznos, kamatna stopa) koje odredi Upravno vijeće ESB-a. Eurosustav je općenito vrlo decentraliziran: potkraj 2021. imao je gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3500 radilo u ESB-u, a preostalih 43.500 zaposlenih radilo je u nacionalnim središnjim bankama – objašnjavaju iz središnje banke.

Zakonski, HNB-ova glavna uloga i dalje je održavanje stabilnosti cijena, odnosno kontrola inflacije. Na pitanje koliko je tu ulogu realno moguće održavati s obzirom na to da u monetarnoj politici sada glavnu riječ ima ESB, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Sveučilištu Libertas Luka Brkić kaže da su sve središnje banke koje čine Eurosustav, pa tako i HNB, neka vrsta, uvjetno rečeno, filijale ESB-a jer se sve važno za monetarnu politiku događa ondje.

– Ako je ESB-ov ‘sveti cilj‘ kontrola inflacije, onda je to zadatak i njezinih članica – navodi Brkić. HNB će u tom kontekstu plivati u skladu s pravilima koja određuje Frankfurt, neovisno o tome koliko to odgovara ili ne odgovara hrvatskom gospodarstvu u nekom trenutku, dodaje Brkić. No to je problem ‘porođajne pogreške‘ pri nastanku eurozone, kad je stvorena zajednica koja dijeli istu valutu, ali nema i zajedničku fiskalnu politiku.

– Ne možete voditi glatku monetarnu politiku dok imate dvadeset toliko različitih gospodarstava – podsjeća Brkić.

Ostalo bez promjene

Kad je riječ o drugim funkcijama središnje banke, uvođenjem eura nisu se dogodile veće promjene. HNB i dalje samostalno provodi makrobonitetnu politiku, u suradnji s ESB-om provodi superviziju banaka, osigurava neometano funkcioniranje platnog sustava, opskrbljuje gospodarstvo novčanicama i kovanicama te sudjeluje u proizvodnji službene statistike, nabrajaju iz središnje banke. Ulaskom u europodručje tek manji dio naših međunarodnih pričuva prenesen je na ESB, čime je HNB zauzvrat stekao pravo na sudjelovanje u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem.

– Preostalim velikim iznosom nekadašnjih međunarodnih pričuva, koje se sada smatraju financijskom imovinom, HNB i dalje samostalno upravlja te višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom uplaćuje u hrvatski državni proračun – tvrde iz te institucije.

Da ulazak u eurozonu automatski ne čini nacionalnu središnju banku nepotrebnom institucijom, pokazuju i iskustva Banke Slovenije, koja je dio Eurosustava postala 2007. godine. Iz te su nam institucije odgovorili da su nakon uvođenja eura neke funkcije središnje banke postale zastarjele, a neke nove funkcije proizašle iz članstva u Eurosustavu morale su biti implementirane do kraja 2007.

– Općenito možemo reći da smo odmah imali povećanje funkcija, uglavnom zbog promjene sustava izvješćivanja unutar Europskog sustava središnjih banaka te zbog sudjelovanja u tijelima Eurosustava – poručili su iz Banke Slovenije.

U slučaju HNB-a, više posla znači i više zaposlenih. U HNB-u trenutačno rade 743 zaposlenika, pet više nego u 2022. – Potkraj 2022. HNB je imao 738 zaposlenika, što je za četiri posto više u odnosu na kraj 2021. godine. Kad je riječ o utjecaju uvođenja eura na ljude, možemo navesti da je tijekom 2022., najviše zbog novih poslova povezanih s ulaskom u blisku suradnju s ESB-om te zbog uvođenja eura, u HNB-u zaposleno 65 novih osoba (33 na neodređeno i 32 na određeno vrijeme). S obzirom na razlog zapošljavanja, najveći udio novog zapošljavanja realiziran je zbog povećanog obujma poslova i uvođenja novih poslova (31), nešto manji zbog zamjene za zaposlenike koji su trajno napustili Banku (24), a najmanji zbog ostalih razloga. U 2022. zamjetan je porast zapošljavanja u Sektoru za gotov novac, koji je tijekom pripremnih aktivnosti u vezi s uvođenjem eura i realizacijom uvođenja eura povezan sa znatnim povećanjem obujma poslova pohrane, obrade i opskrbe gotovim novcem – navode iz HNB-a.

Drukčije iskustvo Slovenije

Tijekom 2023. iz Banke je otišlo 39 zaposlenika i to najviše zbog odlaska u mirovinu (njih 15), a zaposleno ih je 45, ponajviše ekonomske struke. No tu neće biti kraj valu zapošljavanja u središnjoj banci. – Do kraja 2024. planira se imati 783 zaposlena. Potrebe za novim zapošljavanjima ponajviše se odnose na zamjene zbog odlaska u mirovinu i povećanja obujma posla – napominju u HNB-u. Valja naglasiti da je trenutačno petnaestero zaposlenika na privremenom radu, većinom u Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom sanacijskom odboru, Svjetskoj banci i MMF-u.

S druge strane, slovenski ulazak u eurozonu nije tražio znatan rast broja zaposlenih u središnjoj banci. Zapravo, taj je rast bio tek simboličan.

– Ulaskom Banke Slovenije u Eurosustav nije bilo većih promjena u zapošljavanju i povezanim troškovima rada. Godine 2007. bila su 453 zaposlena, a na kraju prošle 461 – naveli su iz Ljubljane na Liderov upit.

HNB je oduvijek bio na glasu kao odličan poslodavac, a tu tradiciju njeguje i kao član Eurosustava. U našoj narodnoj banci bruto plaće su tijekom prošle godine povećane u dva navrata, i to od 1. siječnja 2023. za šest posto te od 1. travnja 2023. za dva posto.

– Bruto povećanjem od šest posto, u siječnju 2023. iznos za bruto plaće zaposlenika u odnosu na prosinac 2022. veći je za 0,1 milijun eura, a povećanjem od dva posto u travnju 2023. iznos je veći za 0,02 milijuna eura u odnosu na prethodni mjesec. Ukupno gledano, na godišnjoj razini riječ je o povećanju za 1,4 milijuna eura – tvrde iz HNB-a.

Za 2022. HNB je iskazao 482 milijuna kuna dobiti. Rezultati HNB-ova poslovanja za prošlu godinu još se čekaju. 

24. veljača 2024 03:41