Prodaja zlata u Hrvatskoj dostiže oko 300 milijuna eura godišnje, a predviđa se daljnji rast

Vrijednost zlata nastavlja rasti, a jučer su dosegnule nove rekordno visoke razine zbog pojačanih geopolitičkih napetosti i kupnji središnjih banaka. Na fizičkom tržištu u Londonu cijena unce zlata bila je jučer viša za 1,1 posto nego dan ranije i iznosila je 2364.10 dolara, što je njezina najviša razina otkada se zlatom počelo trgovati. Na američkom terminskom tržištu uncom se jučer trgovalo po novoj rekordnoj cijeni, od 2383.15 dolara, višoj za 1,4 posto nego prethodni dan.

 

Očekuje se da će cijene i dalje bujati nakon što je sredinom ožujka cijena po unci prvi put prešla prag od rekordnih 2000 eura. Američka banka JPMorgan Chase & Co. predviđa da će ove godine cijene doseći oko 2500 dolara za uncu ili oko 2300 eura, a ovisit će o inflaciji, mogućnosti spuštanja kamatne stope američke središnje banke (FED) i Europske središnje banke te svjetskim ratnim žarištima. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, zanimanje za zlato raste iz godine u godinu, no hrvatsko tržište ipak nije razvijeno onoliko koliko bi moglo biti.

Hrvatsko tržište investicijskog zlata prema Miji Petričević, predsjednici Uprave Auro Domusa, u sličnoj je situaciji kao tržišta Češke ili Poljske na kojima broj kupaca i obim godišnje prodaje stalno rastu. Zlato je kod nas vrlo svježa investicijska opcija, rekla je, koja je postala dostupnija prije tek nešto više od desetljeća kada je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinut PDV na investicijsko zlato i ostali porezi te je i u Hrvatskoj zlato potpuno neoporezivo kao u većini zemalja svijeta.

 

- Na svjetskom tržištu nalaze se zemlje s dugom i snažnom tradicijom poput Njemačke, Švicarske ili Austrije u kojima je zlato već dugo dio politike štednje svake obitelji te se pojavljuje određena stagnacija rasta s obzirom na visoku razinu imovine u zlatu po glavi stanovnika.

 

Primjerice, u Njemačkoj u prosjeku svaki stanovnik ima oko 120 grama zlata u svom vlasništvu, u Švicarskoj nešto manje od 140 grama, dok primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama to iznosi tek nešto više od 20 grama. U Hrvatskoj je taj iznos još manji. No, tržišta poput Poljske, Češke, Hrvatske i onih u našem okruženju, ali i udaljenija poput SAD-a, Bliskog Istoka i Dalekog Istoka, snažno rastu, tako da je i ukupna svjetska

potražnja za zlatom u porastu.

 

U Hrvatskoj su u početku ti iznosi bili mali, no od 2017. godine, a osobito od 2020. godišnji obim prodaje značajno se povećava. Tako je 2019. prodano oko 50 milijuna eura zlata, 2020. oko 80 milijuna eura, 2021. otprilike 130 milijuna eura, da bi 2022. godine potražnja eksplodirala i godišnje dosegla oko 300 milijuna eura. U prošloj godini iznos je bio na otprilike jednakoj razini, dok za 2024. prema dosadašnjim pokazateljima, očekujemo novi rast od desetak posto na godišnjoj razini – ocijenila je Petričević.

No, napomenula je da zlato, kao i svako drugo ulaganje, nosi svoje prednosti i rizike. Ulaganje u zlato je, rekla je, specifično zato što se na zlatnike i zlatne poluge ne plaća PDV, ni drugi porezi poput poreza na luksuz koji je jedno vrijeme bio aktualan, a ne plaća se niti porez na kapitalnu dobit ostvarenu razlikom u vrijednosti zlata u trenutku kupnje i prodaje.

- Možda je to najbolje objasniti na primjeru: klijent koji je prije godinu dana kupio kilogram zlata po iznosu od oko 58.000 eura, danas ga može prodati za više od 66 tisuća eura, što je prinos od gotovo 14 posto. Na tih osam tisuća eura zarade ne plaća nikakav porez. Zlato se smatra najsigurnijim ulaganjem, zato što mu vrijednost stabilno raste, osobito u vrijeme svjetske nestabilnosti i gospodarskih nesigurnosti. Od 2000. godine, cijena zlata u prosjeku je rasla 9,2 posto godišnje.

 

Dakle, cijena zlata porasla je u posljednjih dvadeset godina čak 470 posto. Još jedna od prednosti zlata jest da je ono vrlo likvidno i cijena mu je uvijek poznata, jer kotira na burzi. Prodaja zlata vrlo je jednostavna, uz isplatu odmah u gotovini ili na račun unutar 24 sata. Ako govorimo o rizicima, jedini rizik zlata je gubitak vrijednosti. No, s obzirom da je zlato dugoročno ulaganje, klijenti rijetko na njemu gube, jer ima snažan trend rasta cijena – tvrdi Petričević.

Istaknula je da se nakit ne smatra ulaganjem u zlato, budući da sama vrijednost zlata u nakitu čini manji dio njegove cijene. Naime, na cijenu sirovine uračunava se trošak rada zlatara, marža trgovine te na sve to PDV, objasnila je, pa kod nakita svega oko 40 posto vrijednosti čini sama vrijednost metala.

 

No, kada je u pitanju investicijsko zlato, dodala je da vrijednost zlata čini i do 98 posto prodajne cijene proizvoda. Svoje zlato, prema Petričević, klijenti Auro Domusa mogu besplatno pohraniti u posebno osiguranim trezorima, a preuzimanje je jednostavno jer se po najavi preuzimanja šalje na adresu klijenta ili omogućuje preuzimanje u poslovnici. U slučaju da klijent želi prodati zlato, kaže, dovoljno je javiti se i tijekom istog dana isplata stiže na račun.

 

- Zlato je posebno jer njegova vrijednost raste u vremenu krize, ratnih stanja i inflacije. Tada investitori povlače novac iz riskantnijih opcija i ulažu u zlato koje se smatra najsigurnijom investicijom. Upravo zbog toga od 2020. i koronakrize, preko rata u Ukrajini i sukoba u Gazi, pa do sadašnjih strepnji zbog recesije, interes za zlatom, kao i njegova cijena, stalno rastu. Budući je zlato jedno od najstarijih vrijednosti, prisutno u civilizaciji već tisućama godina, poslovanje s njim je prilično stabilno i sigurno.

 

Stoga ne očekujemo dramatične potrese niti u pozitivnom niti u negativnom smislu, nego siguran i konstantan rast poslovanja. Ujedno, zlato se sve više daje kao dar za krštenja, svete pričesti i krizme, ali i druge obiteljske prigode poput vjenčanja ili rođenja djeteta. Sve više naših klijenata prepoznaje prednosti darivanja zlata u odnosu na novac u omotnici ili suvremene gadgete koji brzo gube na vrijednosti – primjećuje Petričević.

I Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata, navodi da je tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj u stalnom rastu još od ulaska Hrvatske u EU, jer je tada ukinut sav porez na zlato, ali najveći je porast primijetio u posljednje četiri godine. Razloge isto nalazi u brojnim nestabilnostima u tom razdoblju od koronakrize i ratova do vrlo visoke inflacije koja izjeda kupovnu moć novca građana.

 

Iako je rast primjetan, kazao je da još uvijek zaostajemo za tržištima u zapadnoeuropskim zemljama poput Njemačke ili Italije gdje u zlato ulaže znatan dio stanovništva. Procjene Centra Zlata pokazuju da je čak i u susjednoj Sloveniji iznos uložen u zlato po glavi stanovnika dvostruko veći nego u Hrvatskoj.

 

- Naše procjene pokazuju da je iznos uložen u zlatne poluge i zlatnike u Hrvatskoj u 2023. bio oko 300 milijuna eura, dok je prije samo pet godina taj iznos bio šest puta manji. Razlog je jednostavan: zbog inflacije, građani ne žele više držati novac u banci gdje on gubi vrijednost, pa traže alternativu koja je isplativa i u isto vrijeme sigurna. Investicijsko zlato kojemu je cijena u zadnjih pet godina narasla za više od 70 posto logičan je izbor za mnoge.

 

Zlato je od pamtivijeka čuvar vrijednosti kapitala. Iako su se novac i tehnologija kroz godine mijenjali, ova činjenica i dalje vrijedi. Investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika oslobođeno je svih poreza, prenosivo je i neovisno od banaka i države te je vrlo likvidno, to jest lako ga je zamijeniti za gotovinu bilo gdje u svijetu po aktualnom tečaju. Ipak, glavni razlog zbog kojeg investitori vole zlato je prinos kojeg je moguće ostvariti.

 

Cijena zlata u posljednjih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od osam posto godišnje, što je više od prosječne stope inflacije, ali i mnogih drugih ulaganja. Kada tome pridodate reputaciju zlata kao sigurnog ulaganja u nesigurnim vremenima, jasno je zašto potražnja trenutačno raste – opisao je Kokanović.

Zlatni nakit nije ulagački instrument i ne preporuča se kupovati ga u svrhu investicije ili štednje, slaže se Kokanović, jer je prvenstvena svrha nakita uporabna ili estetska, budući se koristi kao ukras ili statusni simbol. Iako nakit može biti izrađen od zlata, isto je rekao da je cijena po gramu zlata kojeg sadrži vrlo visoka zbog visokih marži zlatara i poreza koji se mora platiti. Ipak uviđa da je u dovoljno dugačkom roku izgledno da će čak i nakit dobiti na vrijednosti zbog rasta cijene zlata.

- Ali za osobu koja želi investirati novac, zlatne poluge i zlatnici puno su bolji izbor. Usporedbe radi, poluga od 2.5 grama zlata košta oko 190 eura, dok prsten s istom količinom zlata može koštati i preko 500 eura, ovisno o zlataru. Ne samo to, već će investitor prilikom prodaje više novaca dobiti za polugu, budući da ona ima preprodajnu vrijednost. Sve trenutačne nesigurnosti u svijetu utječu na povećanje potražnje za zlatom, budući da ono ima uvriježenu reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima. Porast potražnje dovodi i do rasta cijene, što zatim uzrokuje povećani interes javnosti i medija za investicijsko zlato.

 

Zbog svega navedenog, i mi u Centru Zlata definitivno osjetimo učinak nepovoljnih ekonomskih pojava poput inflacije ili ratova kroz povećanu potražnju za polugama i zlatnicima. No, tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj, unatoč zabilježenom rastu potražnje, još uvijek relativno malo i moramo mnogo raditi na edukaciji javnosti o prednostima i mogućnostima koje nudi ulaganje u zlato. Stoga je naš glavni izazov izgradnja svijesti među građanstvom o tome kako držanje novca u banci nije isplativa opcija za štednju te kako postoji alternativa koja se povijesno nebrojeno puta već dokazala kao bolja, a to je zlato – siguran je Kokanović.

Zlatne poluge i zlatnici su vrlo kompaktni i ne reagiraju s okolinom te ih je lako skladištiti, nastavio je, a pri tome je više opcija dostupno investitorima. Neki radije zlato preuzmuprilikom kupnje i pohrane ga na skrovitom mjestu u vlastitom aranžmanu, drugi unajme sef u banci, a moguće ga je pohraniti i u sefu u Centru Zlata, pri čemu je prva godina besplatna. Takva je pohrana prema Kokanoviću sigurnija od pohrane u vlastitom domu i povoljnija od pohrane u banci, a pohranjeno zlato moguće je preuzeti bilo kada uz najavu dan ranije.

 

- U Hrvatskoj još uvijek nažalost često prevladava mišljenje kako je ulaganje u zlato rezervirano samo za one najbogatije i za tajkune koji si to mogu priuštiti. To nije istina jer je u fizičko zlato moguće ulagati i iznosom manjim od 100 eura, a naš prosječni kupac nije nekakav multimilijunaš, već osoba s prosječnim primanjima koja nije zadovoljna kamatama na štednju u banci. Zlato je stoga ulaganje za svakoga, bez obzira na kupovnu moć kojom pojedinac raspolaže – kazao je Kokanović.