
Projekt povezivanja burzi podignut na političku razinu

Memorandum o razumijevanju potpisan je u ponedjeljak u Zagrebu, a uz Hrvatsku u njemu je još sedam država istočne i jugoistočne Europe
Učinjen je još jedan važan korak prema povezivanju osam tržišta kapitala u okruženju potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju na političkoj razini. Ovaj dokument potpisan je u ponedjeljak u Zagrebu, a uz ministra financija Marka Primorca kao domaćina, memorandum su potpisali još i ministri financija ili visoki državni dužnosnici iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske te Sjeverne Makedonije. Ovaj memorandum sklopljen je nakon što je ovih osam burzi temeljem pregovora koji traju više od godinu dana nedavno sklopilo sporazum o suradnji. Podizanje suradnje na političku razinu stoga bi trebao biti zalog da regionalna integracija tržišta kapitala neće ostati tek mrtvo slovo na papiru.
Kako je pojasnio ministar Primorac, regionalna tržišta kapitala već se godinama suočavaju s činjenicom da su tržišta kapitala, poglavito u istočnoj i jugoistočnoj Europi, mala, fragmentirana, s različitim trgovinskim pravilima, platformama i infrastrukturama. – U takvim je okolnostima jako teško ostvariti prekograničnu suradnju. U tom kontekstu se u Vijeću Europe, u sklopu vijeća ministara financija (Ecofin), već godinama raspravlja o uniji tržišta kapitala, odnosno u uniji štednje i ulaganja – istaknuo je Primorac.
Usklađivanje regulative
Stoga se kreće u pokušaj regulatorne harmonizacije zakonodavnog, ali i institucionalnog okvira koji bi olakšao trgovinu vrijednosnim papirima između država, a time i potaknuo štednju na tržištu kapitala, posebno malih ulagača. U ovih osam država, prema tvrdnjama Primorca, postoji značajna razina štednje deponirana u bankama po relativno niskim kamatnim stopama, a istovremeno postoji potreba za financiranjem, prvenstveno mladih i inovativnih kompanija.
- Ovom inicijativom prije svega ćemo pokušati harmonizirati zakonodavstvo, pravila trgovanja, pristup infrastrukturi i postupke licenciranja i učiniti tržišta sve integriranijima. Pristup jednom tržištu tako će omogućivati pristup i svim ostalim tržištima – kazao je Primorac. Podsjetimo, regionalna integracija jedna je od ključnih aspekata nedavno usvojene Strategije razvoja tržišta kapitala. Međutim, integracija ne znači da će se ovih osam burzi 'utopiti' u jednu regionalnu burzu i nestati kao pravni entiteti, već da će hrvatski ulagač moći kupiti dionicu u, primjerice, Poljskoj, na isti način kao da je kupuje i na Zagrebačkoj burzi.
Ozbiljnijem stranom ulagaču popriličan je trošak ulaziti na pojedinačna mala tržišta, upoznavati se s tamošnjom regulativom, proučavati infrastrukturna pravila i uvjete, kako trgovinska tako i posttrgovinska, pojasnio je Primorac. – Vjerujem da bi smo ujedinjavanjem naših tržišta i posljedičnim kreiranjem zajedničkog burzovnog indeksa mogli biti prepoznati kao investicijska destinacija na karti globalnih financijskih investitora te bi tako u većoj mjeri mogli proširiti bazu ulagača, ali i izdavatelja na našem tržištu. To je svima u interesu – poručio je Primorac.
Tržište prelazi granice
Pridruživanje inicijativi otvoreno je i za ostale države jugoistočne Europe, neovisno o tome jesu li članice Europske unije ili nisu. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma, slijedi izrada Akcijskog plana. Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič okupljenim je medijima izjavio kako je nerazvijenost tržišta kapitala jedna od glavnih nedostataka država u ovom području za gospodarski rast.
– Bankovno financiranje gospodarstva još je uvijek važno, ali nije preporučljivo da ostane dominantno. Slovenska vlada je 2023. usvojila Strategiju razvoja tržišta kapitala i odmah je počela implementirati. No, tržište kapitala prelazi naše nacionalne granice i stoga sam izuzetno zadovoljan što dijelimo stav da trebamo međusobno razvijati tržišta – kazao je Boštjančič. Važnost povezivanja tržišta istaknuo je i slovački ministar financija Ladislav Kamenický. – Ova inicijativa može se nazvati 'malom unijom kapitala'. Ona može biti i pokazatelj cijeloj Europskoj uniji kako ostvariti uniju tržišta kapitala – kazao je Kamenický.
Ovaj projekt aktivno poduprire i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) jer se već desetljećima regionalna tržišta suočavaju s malom likvidnošću, istaknuo je regionalni direktor te banke za srednju Europu Miljan Ždrale. – Važno je spomenuti da su ovu inicijativu podržale burze te središnji depozitoriji država potpisnica – kazao je Ždrale. Što se tiče EBRD-ove uloge u povećanju likvidnosti hrvatskog tržišta, u posljednjih pet godina EBRD je u kompanije – kroz kupnju dionica ili obveznica – u domaće kompanije uložio 200 milijuna eura.
Ove godine likvidnost je dodatno živnula, pa je tako u prvih šest mjeseci promet je veći 90 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić podsjetila je da je domaće tržište kapitala u ožujku svjedočilo javnoj ponudi dionica Ing-Grada, a u srpnju i Žita, a u nastavku godine očekuje se IPO tvrtke Tokić, distributera automobilskih dijelova.
– Možemo biti zadovoljni količinom prometa koju su generirale te nove dionice. Ing-Grad je ušao i u indekse, tako da je ovo jedna vrlo pozitivna godina za Zagrebačku burzu – naglasila je Gažić.