Hrvatske dionice i drugu će godinu zaredom zaključiti s dvoznamenkastim porastom vrijednosti, po čemu je domaća burza pri vrhu čak i svjetske ljestvice
Nakon što je u 2023. dionički indeks CROBEX skočio za 28 posto, sve govori da će i ove godine ponoviti vrlo sličan rezultat. U dosadašnjem dijelu godine glavno mjerilo hrvatskih dionica poraslo je dodatnih 28 posto. Za usporedbu, vodeći indeks moćnog Wall Streeta, S&P 500, za 2024. bilježi rast od 24 posto dok europske dionice bilježe daleko slabiju izvedbu.
Tako je indeks 600 najvećih europskih kompanija STOXX 600 ove je godine porastao manje od pet posto. Od vodećih europskih indeksa jedino je njemački DAX, unatoč slabostima najvećeg europskog gospodarstva, porastao osjetnije, 18 posto.
Mali ulagači i dalje nedostaju
Dok je vrijednost hrvatskog indeksa od 3200 bodova opet na razinama iz 2008. godine, to se ne može reći za likvidnost i aktivnost malih ulagača, glavnih pokretača burzovne dinamike. U prvih 11 mjeseci ove godine dionički promet iznosio je 271,4 milijuna eura dok je ukupni promet dosegao 416 milijuna eura. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, dioničko promet ojačao je znatno skromnijih 11 posto. Statistika Središnjeg klirinško depozitarnog društva za studeni pokazuje da su domaće fizičke osobe imale u vlasništvu dionice vrijedne 4,2 milijarde eura, 17 posto više nego godinu ranije.
Veći angažman malih ulagača i oporavak likvidnosti spomenut je i na nedavnoj svečanosti dodjele Nagrada Zagrebačke burze. Danijel Delač, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira, dobitnika nagrade za zlatnog člana Zagrebačke burze, prilikom preuzimanja nagrade istaknuo je investicijske račune kao moguće rješenje povećanja likvidnosti. Pojednostavljeno rečeno, radi se o računu ulagača otvorenom u brokerskoj kući na kojem je novac za trgovanje vrijednosnim papirima na burzi.
Ulagač može kupovati i prodavati vrijednosnice, ali neće morati platiti porez na kapitalnu dobit dokle god ne povuče novac sa investicijskog računa. S obzirom da se mali ulagači često žale na složenost prijave poreza na kapitalnu dobit, posebno ako češće trguju, investicijski račun trebao bi donijeti značajno olakšanje i motivirati ih za veću aktivnost na burzi.
Uvođenje investicijskih računa spomenuto je u prijedlogu Strategije razvoja tržišta kapitala na kojem radi Ministarstvo financija. Podsjetimo, donošenje Strategije najavljeno je još prije godinu dana s rokom do kraja 2024. godine. S obzirom da je u ovoj godini preostalo tek nekoliko radnih dana, domaće tržište kapitala očito će na taj dokument trebati pričekati 2025. godinu.
Definirana ograničenja
Danijel Delač ukazao je na slovensko iskustvo gdje je upućen u javnu raspravu prijedlog o investicijskim računima. Javna rasprava trajat će do 10. siječnja, pa bi slovenski ulagači takav oblik računa mogli dobiti za nekih godinu dana. Kako pojašnjava slovensko Ministarstvo financija na svojoj web stranici, individualni investicijski račun namijenjen je poticanju dugoročne štednje građana u vrijednosnim papirima, proširenju mogućnosti za diversifikaciju štednje građana, razvoju slovenskog tržišta kapitala i proširenju izvora financiranja gospodarstva.
Naravno, račun će se moći otvoriti kod brokerskih kuća koji imaju dozvolu za rad i upisane su u registar pružatelja usluga koji vodi Agencija za tržište vrijednosnih papira. Slovenski prijedlog uređuje sustav uplata na investicijski račun s točno definiranim ograničenjima. - U prvoj kalendarskoj godini nakon otvaranja računa maksimalni dopušteni iznos uplate iznosi 20.000 eura, dok je u svakoj sljedećoj kalendarskoj godini uplata ograničena na 5000 eura. Ukupni iznos svih uplata tijekom cijelog razdoblja trajanja individualnog investicijskog računa ne smije premašiti 150.000 eura - pojašnjava slovensko ministarstvo financija.
U prijedlogu se spominje i povoljnije porezno tretiranje dobiti ostvarene od ulaganja na burzi ako mali ulagač koristi investicijski račun. Tako slovenski ulagači neće morati platiti porez na kapitalnu dobit sve do trenutka isplate sa investicijskog na transakcijski račun. U tamošnjem Ministarstvu financija smatraju da će odgoda plaćanja poreza biti značajno administrativno rasterećenje za ulagače. U svakom slučaju, to je značajna korist za ulagače, posebno u kontekstu aktualne slovenske porezne regulative. Naime, porez na kapitalnu dobit u Sloveniji ne mora se platiti samo ako je između kupnje i prodaje vrijednosnih papira prošlo čak 20 godina. Podsjetimo, u Hrvatskoj je taj rok znatno kraći, dvije godine.
Iako takva restriktivna odredba nije odveć demotivirala slovenske ulagače - ove godine do kraja studenog dionički promet na Ljubljanskoj burzi dosegao je 410,2 milijuna eura, 51 posto više nego na Zagrebačkoj burzi - mogućnost češćeg trgovanja bez utega prijave poreza u teoriji bi trebala još više razbuktati trgovinu na slovenskoj burzi. U slovenskom prijedlogu stoji kako će porez na dohodak izračunavati brokerska kuća za klijenta. Povlačenje dobiti s računa oporezivat će se po stopi od 15 posto. No, ako je od prve isplate prošlo 15 godina od trenutka otvaranja računa, ulagač će biti oslobođen prijave i plaćanja poreza.
Štit od poreza, ali samo za ‘lokalce‘
Danijel Delač smatra da bi hrvatska verzija investicijskog računa također trebala nuditi porezne benefite korisnicima (na razini poreza na dividendu i/ili poreza na kapitalnu dobit) u slučaju da ulažu, barem djelomično, na ‘domaćem tržištu, odnosno u domaće kompanije‘. - Prema mojim informacijama, u Sloveniji su predviđeni porezni benefiti ako se više od pola sredstava na investicijskom računu ulaže ‘lokalno‘. Mislim da je sličan koncept primjenjiv u Hrvatskoj. Nema smisla davati porezne benefite ulagačima koji bi isključivo ulagali, primjerice, u SAD-u - tvrdi Delač.
Naravno da treba brinuti i o ostalim parametrima (npr. maksimalna iznos koji je inicijalno i godišnje moguće unesti u režim investicijskog računa, predvidjeti ‘potportfelje‘ za djecu i slično), kaže Delač. Nacrt Strategije izradila je CFA udruga Hrvatska, a prijedlog predviđa da financijski instrumenti na investicijskom računu ne podliježu oporezivanju kapitalne dobiti, kaže predsjednica Maja Bešević Vlajo.
- U praksi, to znači da se trgovanje instrumentima na tom računu ne oporezuje sve dok ulagatelji ne povlače sredstva s računa. Međutim, ako mali ulagatelji odluče izvršiti isplate prije propisanog roka, tada će te transakcije biti podložne oporezivanju kapitalne dobiti - pojašnjava Bešević Vlajo. Ona kaže da je Ministarstvo financija najavilo javno predstavljanje Strategije početkom sljedeće godine. - Vjerujem da će Strategija obuhvatiti investicijske račune ili neki drugi instrument osmišljen za poticanje malih ulagatelja i podršku njihovim ulaganjima - poručuje čelnica CFA udruge.