Nada da je snažna rasprodaja na svjetskim dioničkim tržištima barem nakratko zaustavljena splasnula je u utorak. Nakon što je japanski Nikkei indeks s rastom od osam posto dijelom zaliječio rane od najvećeg dnevnog potonuća u zadnjih 37 godina od 12 posto, i europske burze otvorile su trgovanje u ‘zelenom‘. Međutim, već do podneva njemački, francuski, talijanski i britanski burzovni indeks opet su počeli gubiti na vrijednosti između 03 i 0,8 posto. Minus od 0,3 posto zabilježio je i europski STOXX 600.
Ništa bolja situacija nije ni preko Atlantika. Terminski ugovori na sva tri najvažnija američka burzovna indeksa, Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq ujutro su sugerirali da bi burzovni utorak mogao donijeti značajan oporavak, iznad jedan posto. No, kako su europski indeksi gubili na vrijednosti, tako se topio i rast terminskih ugovora koji su do podneva uglavnom bili u plusu između 0,2 i 0,3 posto.
Najveći pokretači, ali i utezi
Rezime trodnevne oštre rasprodaje na Wall Streetu, zaključno s ponedjeljkom, zvuči ovako: sva tri burzovna indeksa u tri su dana zabilježili najveći pad od lipnja 2022. godine. K tome, Nasdaq i S&P 500 zaustavili su se na najnižim razinama od početka svibnja. Tako je tehnološki indeks potonuo na 16.200 bodova, a mjerilo 500 najvećih kompanija na 5186 bodova. Kolika je razina nesigurnosti na tržištu pokazuje podatak da se VIX, poznatiji kao ‘indeks straha‘, zaustavio na 33,51 bodu, najvišoj razini od kraja pandemijskog listopada 2020. godine.
Glavni pokretači uspona američkog tržišta sada su i najveći utezi. Riječ je, naravno, o ‘Sedam veličanstvenih‘ dionica velikih tehnoloških kompanija. Samo u ponedjeljak Microsoft i Meta pali su za tri posto, Apple, Tesla, Alphabet i Amazon izgubili su po četiri posto vrijednosti, dok je najveći udarac proživjela Nvidia čija je cijena dionice srezana za dodatnih sedam posto. Ukupno je ‘Sedam veličanstvenih‘ u ponedjeljak ostalo bez 800 milijardi dolara burzovne vrijednosti.
Međutim, čak ni ovako snažna trodnevna rasprodaja nije uspjela gurnuti te dionica u minus, ako se promatra njihova cijena s početka godine. Naime, Nvidia i dalje vrijedi gotovo dvostruko više nego početkom 2024., Meta više od 34 posto, a Alphabet 14 posto. Apple je u plusu sedam posto, a Microsoft i Amazon po pet posto. Jedino Tesla bilježi pad, i to značajnih 21 posto. Osim toga, i cjelokupni Nasdaq koji je nominalno u zoni korekcije (izgubio je više od 10 posto u odnosu na rekordnu vrijednost) za ovu godinu bilježi šest posto rasta, a S&P 500 gotovo devet posto.
Drugim riječima, trodnevno potonuće cijena ipak nije uspjelo značajnije ‘ohladiti‘ vrednovanja američkih dioničkih indeksa, za koje dobar dio analitičara tvrdi da su dobrano prenapregnuta zahvaljujući snažnom i brzom ovogodišnjem rastu cijena dionica. Primjerice, omjer cijene i zarade za dionice iz sastava S&P-a 500 i dalje se kreće oko 20, nasuprot dugoročnom prosjeku od 15,7.
Osvit recesije?
Iako je ovakva rasprodaja logičan rasplet nakon frenetičnog uspona kojem smo svjedočili posljednjih mjeseci, analitičari uvijek ponude neku izliku. Za sada su se iskristalizirale dvije glavne teorije što je razlog padu burzi. Prva je da se radi o unovčavanju dobitaka od strane velikih fondova koji su kupnje dionica financirali zaduživanjem u japanskom jenu. Radi se o dugogodišnjoj strategiji uzimanja kredita u valuti zemlje koja ima niže kamatne stope, poput Japana ili Švicarske, a nakon što se ta valuta promijeni u dolare, uloži se u imovinu koja nudi viši prinos, poput dionica. Prema tvrdnjama analitičara, ova je špekulacija postala manje isplativa nakon što je u srpnju japanska središnja banka povećala kamatnu stopu.
Ovaj bi razlog trebao imati kratkoročni učinak na trenutni negativni sentiment, pa zato valja pobliže pogledati drugi razlog. To je zabrinutost za stanje američkog gospodarstva koje je, prema mišljenju nekih, sve bliže recesiji. Glavni okidač takvog razmišljanja prošlotjedna je objava statistike o novim radnim mjestima koja je pokazala da je u srpnju otvoreno tek 114.000 novih radnih mjesta. Takav rezultat prilično je razočaravajući s obzirom da se u zadnja tri mjeseca u prosjeku otvaralo po 170.000 radnih mjesta, a u prvom tromjesečju američki poslodavci zapošljavali su čak 267.000 novih radnika mjesečno.
Sukladno tome, stopa nezaposlenosti u SAD-u porasla je četvrti mjesec zaredom, na 4,3 posto. To je najviša razina nezaposlenosti od listopada 2021. te je za gotovo cijeli postotni bod viša od najniže razine zabilježene u siječnju prošle godine. Stoga se mnogi pozivaju na takozvano ‘Sahmino pravilo‘, nazvano po ekonomistici Claudiji Sahm, koja je pokazala uzročnu vezu između rasta nezaposlenosti i pada ekonomske aktivnosti, odnosno dolaska recesije. Pravilo kaže kako recesija dolazi ako tromjesečni pomični prosjek stope nezaposlenosti poraste za pola postotnog boda u odnosu na najnižu vrijednost u zadnjih godinu dana. Sahmino pravilo još nikada nije pogriješilo u nagovještaju recesije.
Najgora moguća odluka
Što se tiče ostalih pokazatelja, o recesiji u SAD-u još uvijek nema govora. U drugom tromjesečju američki BDP porastao je za 2,8 posto, dvostruko više nego u prva tri mjeseca. K tome, takav kvartalni rast odgovara prosječnom ekonomskom rastu koji se u SAD-u bilježio u tri godine prije pandemije. Precizniji pokazatelj ekonomske aktivnosti koji središnja banka Fed pozorno prati – rast osobne potrošnje – u drugom se tromjesečju zadržao na 2,6 posto. Slično vrijedi i za stanje u uslužnom sektoru koji je zaslužan za dvije trećine američke ekonomske aktivnosti. S&P indeks uslužnog sektora u srpnju je bio blizu najviše razine u zadnje dvije godine.
Koji god razlog bio, ovo nije ni prvi, a zasigurno ni posljednji značajniji pad cijena dionica. Štoviše, burzovna povijest pokazuje kako se u ovakvim slučajevima tek radi o najavi početka nove epizode uspona. Naime, u zadnje 44 godine Nasdaq indeks zakoračio je u korekciju 24 puta, ili u prosjeku svake dvije godine, pokazuje Reutersova analiza podataka LSEG-a. U dvije trećine slučajeva, indeks je dohvatio višu razinu samo mjesec dana nakon što je nastupila korekcija.
Unatoč tome, malim investitorima u ovakvim je situacija teško ostati pribran, pa dobar dio njih odluči se za potez koji se vrlo često kasnije pokaže pogrešnim – proda dionice.