Domaće tržište kapitala prošle godine nije svjedočilo samo porastu vrijednosti dionica, već i blagom oporavku likvidnosti, što je problem koji dugi niz godina, još od velike krize 2008./2009. godine, pritišće hrvatsku burzu. Kako stoji u mjesečnom izvješću, Zagrebačka burza prošlu je godinu zaključila s gotovo 372 milijuna eura ukupnog prometa što je pet posto manje nego 2022. godine.
Pad je prije svega rezultat bitno manjeg blok-prometa dionicama koji je 2022. dosegao 138,5 milijuna eura, a lani svega 37,6 milijuna eura. No, kod onog najvažnijeg prometa, a to je dionički, lani je ipak zabilježen pozitivan pomak. Unutar knjige ponuda ostvaren je dionički promet od 267,2 milijuna eura što je osjetnih 17,5 posto više nego godinu ranije. Tome treba pridodati i udvostručenje obvezničkog prometa, sa 16,6 milijuna eura u 2022. na lanjskih 39,1 milijun eura.
Na kraju odličan rezultat
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ističe kako bi s obzirom na lanjski rast indeksa, bila sretnija da je promet rastao i više od 18 posto. – No, prva polovica prošle godine bila je po pitanju likvidnosti dosta mirna, tako da smo na kraju zadovoljni ostvarenim prometom – kaže čelnica domaće burze.
Na pitanje koliko je na povećanje obvezničkog prometa utjecalo uvrštenje narodne obveznice, Gažić kaže kako se glavnina obvezničkog prometa odvija u izvanburzovnoj trgovini (OTC), a promet unutar knjige ponuda uobičajeno je skroman. – Može se reći da uvrštenje narodne obveznica imalo određeni utjecaj na povećanje obvezničkog prometa, ali taj utjecaj nije značajan – ocjenjuje Gažić.
Prošla godina donijela je i bitno bolji promet investicijskim fondovima čijim se udjelima trguje na burzi (ETF). Tim vrijednosnicama protrgovano je za 16 milijuna eura, 58 posto više nego u 2022. godini. – ETF-ovi su prilikom uvrštenja bili novitet na našem tržištu, a posebno su pogodni za male investitore jer im omogućuju izloženost košarici vrijednosnica bez velikih troškova. Sada imamo već četiri uvrštena ETF-a, tako da očekujem da će se ta vrsta prometa nastaviti povećavati – navodi predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Na mjesečnoj razini, prosinac je donio određene korekcije u odnosu na studeni pa je tako promet dionicama unutar knjige ponuda od 23 milijuna eura bio 1,6 posto manji nego mjesec ranije, no u konačnici je, zahvaljujući blok-prometu obveznica te pojačanom prometu ETF-ovima (+19 posto) ukupan promet od 45 milijuna eura porastao za osjetnih deset posto, navodi se u izvješću.
Temelj za optimizam
Sukladno porastu cijena dionica iskazanog indeksom CROBEX od 25 posto, lani je porasla i ukupna burzovna vrijednost svih dionica. Tržišna kapitalizacija dionica u prosincu je bila bolja za 4,1 posto, obveznica za gotovo dva posto, a ETF-ova za čak 25 posto. Tako je krajem prošle godine ukupna tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze iznosila 40,8 milijardi eura što je 19 posto više nego krajem 2022. godine. Što se tiče svih uvrštenih dionica, njihova je vrijednost dosegla 22,9 milijardi eura ili 27,2 posto više nego godinu ranije.
Domaće tržište kapitala već je neko vrijeme pod utjecajem općenitog rasta gospodarstva, a to daje temelj i za optimizam u ovoj godini. Ivana Gažić kaže da je optimistična što se tiče 2024. jer očekuje nastavak dobrih makroekonomskih pokazatelja. – Ako ne bude nekih iznenađenja, smatram da će burza nastaviti pratiti dobre ekonomske trendove – zaključila je čelnica domaće burze.