S rastom BDP-a od 3,9 posto, najvećim u EU, postajemo malim gospodarskim čudom. Nakon šestogodišnjeg izvlačenja iz recesije tijekom prošle financijske krize, kada nam je BDP kumulativno pao oko 11 posto, rast hrvatskoga postpandemijskog gospodarstva pokazuje žilavu otpornost na sve krize i ratove. Hrvatska je tako doživjela najbrži tempo konvergencije dohotka u EU od 2019. (sada smo na 76 posto prosjeka EU). Da se to itekako odražava na samouvjerenost u životni standard i kupovnu moć pokazuju i podaci o trgovini na malo/osobnoj potrošnji – u svibnju 8,4 posto više u odnosu na prošlogodišnji svibanj, što je još jedan europski rekord.
Analiza konzultantske i marketinške kuće Valicon pokazuje da posve dobro potrošačko raspoloženje vlada i u cijeloj Adria regiji. Najbolje se to vidi iz anketiranoga podatka o tome koliko ih misli da je financijska situacija u zemlji pogoršana. Postotak zabrinutih u cijeloj regiji pada, recimo, u Sloveniji je to 21 posto u odnosu na 24 posto u prethodnome ispitivanju, točnije u drugome tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. U Hrvatskoj 17 posto građana misli kako se stanje pogoršava, no to je čak 8 postotnih bodova manje nego lani. U BiH 23 posto građana misli da je stanje financijski lošije dok je lani to mislilo njih 27 posto, no najviše je optimističnih u Srbiji gdje je razlika čak 15 postotnih bodova – lani je čak 38 posto anketiranih bilo uvjereno da se financijska situacija pogoršava, ove godine to ih misli ‘samo‘ 23 posto.
Slovenci oprezni
No, krenimo detaljnije od sjevera, Slovenije. Zemlja sa samo 4 posto nezaposlenih i prosječnom netom plaćom od 1450 eura, ali i tradicionalno opreznim i štedljivim građanima koji su tijekom krize pokazali iznimnu odbojnost prema trošenju, počela je pokazivati znakove oporavka osobne potrošnje. Sve to, doduše, u uvjetima straha od inflacije (47 posto anketiranih), klimatskih promjena i političke krize, no, ipak ih uz to čak 43 posto štedi jednako kao i prije. Detalji ipak otkrivaju rezerviranost prema totalnome ‘raspuštanju‘ kada je kupnja u pitanju. Konkretno, 68 posto ih kupuje tijekom promotivnih razdoblja, 58 posto ih kupuje na jefitinijim mjestima, 53 posto ih je otkazalo razne pretplate, čak 49 posto ih je odustalo od kupnje svega što nije neophodno, 36 posto anketiranih će potražiti jeftinijega pružatelja usluga dok ih 29 posto kupuje ‘na veliko‘ (svakodnevne atikle poput hrane).
Iako se podaci čine upozoravajućima osobna je potrošnja u provme tromjesečju porasla 1,7 posto, što je, prema statističarima, najsnažniji rast u posljednjih godinu i pol. Osim toga, iako ih 40 posto poručuje kako osjeća pad kvalitete života u odnosu na predpandemijsko vrijeme, 21 posto anketiranih osjeća rast te iste kvalitete života.
Najviše optimizma u Hrvatskoj
Hrvatska, s prosječnom neto plaćom od 1150 eura, pokazuje najviše potrošačkoga optimizma. Unatoč inflaciji, koja je među najvišima u EU, Hrvati kažu kako im rastu i životni standard i financijski status što se odražava i u indikatoru potrošnje koji je u odnosu na prvo tromjesečje skočio za devet bodova. Inflacija još uvijek zabrinjava oko 60 posto ljudi, no unatoč tomu 33 posto njih uspijeva štedjeti jednako kao i prije, a 10 posto anketiranih čak i više. Upravo zbog inflacije, koja je viša nego u ostatku EU, čak ih 70 posto kupuje po promotivnim cijenama, a 62 posto traži jeftinije trgovine/diskonte. Pretplate otkazuje 59 posto anketiranih, 40 posto ih traži jeftinije pružatelje usluga i nemalih 39, odnosno 29 posto ih se odriče ne-nužnih proizvoda i kupuje na veliko.
Iako su ove potonje brojke veće nego u Sloveniji, potrošnja raste 8 puta brže nego kod sjevernih susjeda. Ipak, polovica anketiranih kaže kako živi lošije nego prije 2020., no istodobno 21 posto uočava pomake na bolje mjereno životnim standardom. Ili, kako bi stara izreka rekla, u prosjeku – sarma. S rastom onih koji uživaju i u mesu.
Potrošnja raste i u BiH i Srbiji
I druge dvije susjedne države, BiH sa 680 eura prosječnom plaćom i 12,7 posto nezaposlenih i Srbija s plaćom od prosječnih 810 eura i 9,5 posto nezaposlenih, također se oporavljaju, na što upućuju svi indikatori – rastu i potrošnja i financijski status, iako i njih brine inflacija, a udjel je onih koji uspijeva jednako štedjeti ipak manji (u BiH 28 posto, uz 7 posto onih koji uspijevaju odvojiti i ponešto više, u Srbiji samo 22 posto stalnih štediša koji odvaja jednake iznose i također 7 posto onih kojima uspijeva odvojiti i više od toga).
Ostali indikatori pokazuju kako je povjerenje u budućnost čak i veće nego u Hrvatskoj, jer 14 posto anketiranih u BiH kupuje na veliko, 45 posto po promotivnim cijenama, a najveći je postotak onih koji otkazuju pretplate, 52 posto. U Srbiji ih 19 posto kupuje veće količine svakodnevnih potrepština i hrane, 56 posto po promotivnim cijenama, a 59 posto ih krstari uglavnom po jeftinijim diskontima. U BiH ih 55 posto osjeća pad kvalitete života dok ih 22 posto osjeća poboljšanje. U Srbiji je to 51, odnosno 23 posto.
Živjeti za danas
Dakle, bez obzira na ratne trube oko nas, energetsku neizvjesnost i geopolitička trganja koja sutra mogu značiti prekid dobavnih lanaca ili gubitak energetskih izvora, ljudi dijelom ipak žive za danas, ne (samo) za sutra, pokazujući i na taj način otpor prema krizama i povjerenje u život. O strukturi BDP-a, koji sada najviše gura potrošnja, nekom drugom prilikom.