U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj i Rumunjskoj, a najviše pale u Belgiji i Finskoj. Hrvatska visoko na ljestvici
Rast realnih plaća u Europi tijekom 2024. godine bio je najsnažniji u istočnim članicama kontinenta, dok je pad zabilježen u svega četiri zemlje. Premda su bruto godišnje plaće nominalno porasle u gotovo svih 32 europske zemlje, u nekima taj rast nije nadmašio inflaciju, prenosi Euronews.
Naime, kada se nominalni rast plaća korigira za inflaciju, stvarni (realni) rast postaje znatno skromniji. Prema izvješću Taxing Wages 2025 Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te podacima Eurostata, realne plaće tj. kupovna moć radnika u 2024. godini najviše su porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Turska bilježi najveći realni rast plaća
Turska je predvodnik s nominalnim rastom bruto plaća od čak 82,9 posto u odnosu na 2023., što je rezultat ekstremno visoke inflacije od 58,3 posto.
Unatoč inflaciji, Turska je zabilježila i najveći realni rast plaća od 15,5 posto. Međutim, oporba i bivši čelnik turskog zavoda za statistiku (TurkStat) doveli su u pitanje vjerodostojnost službenih inflacijskih podataka, sugerirajući da bi stvarna inflacija mogla biti i viša.
Rumunjska je odmah iza Turske, s nominalnim rastom plaća od 20,9 posto i realnim rastom od 14,3 posto, zahvaljujući relativno umjerenoj inflaciji od 5,8 posto. Bugarska se svrstala na treće mjesto s realnim rastom od 9,2 posto, uz nominalni rast od 12 posto i inflaciju od svega 2,6 posto.
Uz njih, još pet zemalja zabilježilo je realni rast veći od 7 posto: Malta (9 posto), Mađarska (8,9 posto), Latvija (8,4 posto), Poljska (7,8 posto) i Litva (7,2 posto).
Blagi rast u južnoj Europi
Južnoeuropske zemlje ostvarile su umjeren rast realnih plaća: Italija 2,7 posto, Cipar 2,1 posto, Španjolska 1,9 posto i Grčka 1,7 posto. Ove brojke nadmašuju one iz većine zapadnoeuropskih zemalja, no ostaju ispod prosjeka istočne Europe.
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Italija je predvodila s rastom realnih plaća od 2,7 posto, ispred Njemačke (2,2 posto), Španjolske (1,9 posto) i Ujedinjenog Kraljevstva (1,6 posto). Francuska je imala najslabiji rast među ‘velikima‘ tek 0,7 posto.
RH u gornjoj polovici
Hrvatska se pozicionirala u gornjoj polovici ljestvice s realnim rastom plaća od 5,9 posto, što je rezultat nominalnog povećanja plaća od 10,1 posto i inflacije od 4 posto. Time se Hrvatska svrstava među države srednje i istočne Europe koje su ostvarile značajan napredak u stvarnoj kupovnoj moći građana. U usporedbi s najvećim europskim gospodarstvima, hrvatski rast je bio osjetno snažniji, viši nego u Njemačkoj (2,2%), Italiji (2,7%) i Španjolskoj (1,9%).
U četiri zemlje pala kupovna moć
Četiri zemlje zabilježile su negativan realni rast, odnosno pad kupovne moći građana jer plaće nisu pratile inflaciju. Najveći pad imala je Belgija, gdje su realne plaće pale za 1 posto. Slijede Finska s padom od 0,9 posto, Island s 0,7 posto te Luksemburg s 0,4 posto.
Zanimljivo, Finska je jedina zemlja gdje su nominalne plaće blago pale, s 52.907 na 52.893 eura godišnje, uz inflaciju od 0,9 posto, što je dovelo do skromnog pada realnih plaća.
Turska je ujedno zabilježila najvišu stopu inflacije u Europi u 2024., daleko iznad svih ostalih s prosječnom godišnjom inflacijom od 58,3 posto. Nijedna druga zemlja nije premašila granicu od 6 posto. Ovi podaci odnose se na bruto plaće prije oporezivanja i ne uključuju promjene u porezima na dohodak ili doprinosima, koji također mogu utjecati na stvarne neto prihode građana. Nakon dvije godine (2022. i 2023.) obilježene padom realnih plaća u većini zemalja OECD-a, 2024. je u Europi donijela oporavak kupovne moći, osobito na istoku kontinenta. Međutim, razlike među regijama i dalje su izražene, a kupovna moć u nekim razvijenim zemljama i dalje stagnira.