Samo tri kompanije usisavaju dioničare hrvatskih 'narodnih dionica'

Da su dionice Končara i njegovih povezanih kompanija u posljednjih nekoliko godina donijele vrtoglave zarade svojim dioničarima zna svatko tko i površnije prati domaću burzu. Međutim, to otvara pitanje postoji li dovoljan broj malih investitora koji mogu 'progutati' količine dionica koje nude obvezni mirovinski fondovi? Podaci o petogodišnjem kretanju broja dioničara koje je na Liderov upit pružilo Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) pokazuje kako nekadašnje 'narodne dionice' taj status tijekom godina ubrzano gube, kod ostalih izdanja broj dioničara stagnira ili je u blagom padu, dok samo tri izdanja ubrzano povećavaju broj dioničara. 

Najveći broj dioničara i dalje ima Hrvatski Telekom (HT). Sredinom listopada dionice najvećeg telekoma u državi držalo je 147.763 dioničara, uvjerljivo najviše među kompanijama iz sastava indeksa CROBEX10. Međutim, broj dioničara HT-a ubrzano se smanjuje. U odnosu na kraj 2020. godine za koju smo zatražili podatke, HT ima 11.437 dioničara manje, odnosno 7,2 posto manje nego prije gotovo pet godina. K tome, daleko je to od dana 'ponosa i slave' iz 2007. kada je u tadašnjoj 'narodnoj privatizaciji' broj dioničara iznosio 350 tisuća. U malo manje od 20 godina HT je izgubio 58 posto dioničara.

Industrija koja sporo raste

Razloga za pad atraktivnosti HT-a, do prije 15-ak godina najlikvidnije dionica na domaćem tržištu, ima nekoliko. Prvi je u samoj prirodi telekom biznisa koji više ni izbliza nije onako profitabilna industrija kao što je bio prije 20-ak godina. Danas je to branša koja sporo raste, a često uvođenje novih tehnologija čini je kapitalno intenzivnom. Primjerice, na razini grupe HT je u prvom polugodištu zabilježio 544,5 milijuna eura prihoda što je 4,4 posto više dok je prilagođena EBITDA uvećana za tri posto. Ulaganja su u prvom polugodištu iznosila 116,9 milijuna eura, što je 15 posto više na godišnjoj razini. Za usporedbu, 2007. EBIT marža iznosila je 28,5 posto, a ove godine manje od 14 posto.

Drugi je razlog dividendna politika. Financijski analitičari godinama su ukazivali na relativno mršave dividende HT-a iako je kompanija držala velike zalihe gotovine. Kompanija je ove godine isplatila najveću dividendu od 2013. godine, 1,64 eura po dionici. Međutim, dividendni prinos iznosio je 3,8 posto što je manje od aktualne stope inflacije i time realno dioničarima donosi gubitak. Što se tiče rasta cijene same dionice, u posljednjih pet godina HT-a znatno zaostaje za tržištem. Njezina vrijednost od trenutnih 41,80 eura porasla je 80 posto, ali je indeks CROBEX u tom razdoblju skočio znatno viših 139 posto.

Iako je i dalje među najlikvidnijim izdanjima – u rujnu je bila peta najlikvidnija dionica s prometom od 3,1 milijun eura – dio tog prometa stvara sama kompanija. Objave o otkupu vlastitih dionica pokazuju da je HT samo tijekom listopada otkupio 8887 komada što je 22 posto ukupnog protrgovanog volumena.

Tko će biti novi vlasnik?

S druge strane, dionice iz Končareve grupacije nemaju problema s gubitkom dioničara, dapače. Podaci SKDD-a pokazuju da je matična kompanija Končar - Elektroindustrija sredinom mjeseca imala 5396 dioničara ili 91 posto više nego pet godina ranije. Još veći rast, od čak 144 posto, bilježi Končar - Distributivni i specijalni transformatori koji trenutno imaju 2400 dioničara. Takav rast broja dioničara ne čudi s obzirom da je Končar-EI vodeća dionica po likvidnosti na burzi dok je Končar-D&ST u rujnu bio na četvrtom mjestu. U zadnjih pet godina obje dionice svojim su vlasnicima donijele doista nevjerojatne zarade. Končar-EI uvećao je svoju vrijednost za 762 posto na sadašnjih 692 eura dok je redovna dionica Končar-D&ST-a jurnula 2197 posto i trguje se po 3600 eura.

Pomalo paradoksalno, ali toliki rast cijene omogućio je i veliku ponudu dionica. Naime, obveznim mirovinskim fondovima Erste Plavi i PBZ/Croatia osiguranje zbog skoka cijene udjel u Končaru prešao je zakonski dopuštenih pet posto u ukupnoj imovini, pa su morali kratiti te pozicije. Kako je Lider već pisao, prema dostupnim izvješćima mirovinskih fondova i podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva, tijekom ove godine PBZ/Croatia osiguranje je prodao malo manje od 100 tisuća dionica dok je Erste Plavi 'skresao' svoj udjel za gotovo 50 tisuća dionica.

Koliko god dionica Končara bila zanimljiva zbog strahovitog poslovnog uzleta kompanije - u proteklih pet godina prihodi su porasli sa 370 milijuna eura na više od milijardu, dok je izvoz skočio sedam puta – mirovinski fondovi te su dionice prodavali mjesecima. Naime, domaće tržište i dalje je plitko, pa zasipavanje velikim brojem dionica vrlo lako može znatno srušiti cijenu. Na taj se problem osvrnuo i predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak gostujući na panelu u sklopu prošlotjedne konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije. Kolak je istaknuo kako se postavlja pitanje tko ima potencijala postati alternativni vlasnik dionica koje sada drže mirovinski fondovi s obzirom da mali ulagači nemaju toliku kupovnu moć.

Stagnacija ili pad

Od ostalih dionica iz CROBEX10 indeksa znatniji rast broja dioničara bilježi još samo Hrvatska poštanska banka (HPB). Banka u državnom vlasništvu trenutno ima 878 dioničara, odnosno 50 posto više nego krajem 2020. godine. I u ovom slučaju riječ je o dionici koja je ostvarila natprosječni rezultat u tom razdoblju. Cijena od 300 eura veća je 421 posto nego pet godina ranije što je logični rezultat poslovnih rezultata HPB-a. Preuzimanje hrvatske podružnice Sberbanke 2022. donijelo je veliki vjetar u jedra te je HPB danas peta banka u Hrvatskoj po imovini od 7,2 milijarde eura.

Blagi rast od 5,4 posto u broju dioničara bilježi Ericsson Nikola Tesla koji ih sada ima 6949. Adrisu se broj dioničara u pet godina povećao za samo 21, te ih je sada u strukturi 4563. Atlantic Grupi broj dioničara pao je 4,2 posto te ih je sada 12.074, a približno sličan broj dioničara, njih 12.360 ima Podravka. Koprivnička prehrambena kompanija bilježi pad broja dioničara od 4,9 posto. Jedna od 'narodnijih' dionica, turistička kompanija Valamar Riviera danas ima 2,5 posto manje dioničara. Sredinom listopada bilo ih je 20.574.