Skupina od 10 tisuća građana bankama izbila 170 milijuna eura zarade

Pad kamatnih topa kao priliku za uštedu prepoznalo je ove godine tri puta više dužnika koji u domaćim bankama imaju stambeni kredit. Izračuni govore da je ta skupina od približno 10 tisuća građana tim potezom uštedila oko 170 milijuna eura. Kako stoji u Makroprudencijalnoj dijagnostici Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenoj u četvrtak, u prvoj polovini ove godine, uz novo kreditiranje, snažno je porastao i broj ponovnih ugovora kojima se mijenjaju uvjeti otplate postojećih stambenih kredita. 

Otprilike 10 tisuća dužnika ugovorilo je tako anekse postojećih ugovora ili refinanciralo kredite, što je trostruko više od višegodišnjeg prosjeka. Njihov iznos dosegnuo je devet posto glavnice postojećih stambenih kredita, odnosno nešto manje od 300 milijuna eura. Većinu dužnika na izmjenu uvjeta potaknulo je smanjenje tržišnih kamatnih stopa, ocjenjuje HNB.

Većina se odlučila za anekse

- Tako je u gotovo tri četvrtine ponovnih sporazuma kamatna stopa smanjena, prosječno za oko 0,9 p. b. što je ublažilo teret otplate otprilike svakoga tridesetog postojećeg stambenog kredita, odnosno za oko 6,5 posto ukupnog stanja stambenih kredita. Potrošači su uz snižavanje kamatnih stopa u manjoj mjeri mijenjali i druge uvjete otplate kredita; najčešće se to odnosilo na mogućnost prijevremene otplate, produljenje roka otplate kredita ili fiksiranje kamatne stope – navodi se u dokumentu.

Dužnici su uglavnom sklapali anekse originalnog ugovora o kreditu, a nešto rjeđe odlučivali su se na refinanciranje kredita. Na promjenu su se odlučivali većinom dužnici koji su stambene kredite podignuli u protekle dvije godine. Konkretno, najveći dio izmijenjenih ugovora sklopljen je za kredite isplaćene tijekom 2024., a ti dužnici ujedno su skupina koja je po novim ugovorima najviše smanjila kamatnu stopu (prosječno za 0,95 p. b.). Razlog je što su stambeni krediti od kraja 2019. do sredine 2023. uglavnom bili odobravani uz podjednake ili čak i nešto niže kamatne stope od prevladavajućih u prošlom tromjesečju (oko 2,9 posto).

Međutim, tijekom druge polovine 2023. i 2024. kupnja stana na kredit bila je znatno skuplja zbog osjetno viših kamatnih stopa. No, početkom 2025. banke su u okružju popuštanja stupnja restriktivnosti monetarne politike znatno spustile kamatne stope, što je povezano i s posebnim promotivnim ponudama uoči 1. srpnja kad su stupile na snagu HNB-ove mjere ograničavanja kreditiranja.

Pola dužnika štedi i do 90 eura

Prema navodima HNB-a, potrošači koji su ugovorili povoljnije uvjete financiranja prosječno su smanjili trošak otplate za otprilike šest posto, odnosno 63 eura mjesečno. Ako se promatra cijelo vrijeme otplate od prosječne 23 godine, ušteda iznosi 11 posto ili 17 tisuća eura. Otprilike polovina potrošača smanjila je mjesečnu ratu između pet i 25 posto, prosječno za 90 eura mjesečno. S druge strane, otprilike svaki peti dužnik odlučio se na skraćivanje roka otplate, i to prosječno za gotovo četiri godine, uz zadržavanje postojećeg iznosa otplate, a dio je čak i povećao trošak otplate kako bi znatno ranije otplatio kredit i ostvario dodatne uštede. Tako je za svakog sedmog potrošača mjesečni trošak otplate prosječno porastao za oko 100 eura, ali uz prosječno skraćivanje dospijeća za gotovo pet godina, čime je ukupan trošak otplate kredita pao za 14 posto, stoji u dokumentu.

Iako je time bankama smanjen kamatni prihod, s druge strane im je smanjen kreditni rizik. Trend izmjene kreditnih uvjeta u drugom polugodištu ponešto je oslabio, ali u HNB-u vjeruju kako i dalje postoji značajan potencijal za njegov nastavak. Naime, još uvijek je oko 14 tisuća stambenih kredita (6,4 posto) koji se moraju otplaćivati dulje od deset godina ugovoreno uz kamatne stope više od 3,9 posto, što je gotovo za cijeli postotni bod, ili čak i više, iznad sadašnjih kamata na tržištu.