
Hrvatske dionice već su dvije godine u velikom naletu, ali u susjednoj Sloveniji vlada podjednak burzovni optimizam, ako ne i snažniji. Zemlje u okruženju prošloga je tjedna obišla vijest da je dionički indeks Ljubljanske burze SBI TOP prešao vrijednost od 2000 bodova. Time se vratio na razine iz proljeća sada već daleke 2008. godine. Samo tijekom ove godine SBI TOP skočio je 21,5 posto, što je nevjerojatan rezultat za tako kratko vremensko razdoblje. Podsjetimo, u prošloj godini slovensko dioničko mjerilo ojačalo je za fantastičnih 33 posto.
Marko Bombač, odnedavno novi predsjednik Uprave Ljubljanske burze za Lider ističe kako je nekoliko razloga za ovako dobru izvedbu slovenskog indeksa. - Petrol, koji nosi 20 posto težine u indeksu, porastao je za 45 posto, dok su Krka (30 posto težine) i NLB (20 posto težine) porasli za 18, odnosno 16 posto. U prosjeku, preostale sastavnice indeksa zabilježile su porast od 15 posto – ističe Bombač. Ipak, za investitore je primjerenije uzeti dugoročniju perspektivu, dodaje šef slovenske burze. Primjerice, od svoje najniže točke 24. kolovoza 2012., indeks je porastao za gotovo 300 posto, a kada se uzmu u obzir dividende, ukupni povrat premašuje 670 posto, čak nadmašujući američke dionice (S&P 500) u istom razdoblju.
Niska baza
- Dva se ključna faktora ističu za ovu izvedbu. Slovensko tržište dionica 2012. bilo je pogođeno strahovima koji proizlaze iz europske dužničke krize, što je također utjecalo na slovensko gospodarstvo. Kao rezultat toga, početna vrednovanja u 2012. bila su niska, što se posebno odrazilo na omjer cijene prema knjigovodstvenoj vrijednosti (P/B). Još važnije, slovenske listane kompanije su, u prosjeku, pokazale snažne poslovne rezultate tijekom godina. Njihovi profiti i isplate dividendi su se umnogostručili, što je dovelo do poboljšanja P/E omjera i prinosa od dividendi SBI TOP indeksa, čak i dok su cijene dionica značajno rasle. Gledajući unaprijed, poslovni rezultati vjerojatno će ostati ključni pokretač povrata tijekom sljedećeg desetljeća – ističe Bombač.
Slovenski indeks je svoj vrhunac od 2674,69 bodova doživio 31. kolovoza 2007., podsjeća Đivo Pulitika, fond menadžer u InterCapital Asset Managementu (ICAM). Gleda li se samo cjenovna komponenta, SBI TOP se do danas još uvijek nije oporavio (u minusu je 23 posto). - Međutim, kod Slovenije treba imati na umu da se radi o tržištu koje je u tom razdoblju davalo u prosjeku pet posto dividende godišnje. Stoga, da je netko stvarno 2008. uložio u sastav indeksa, u međuvremenu primao i reinvestirao dividendu, do danas bi bio u plusu od 71 posto – ističe Pulitika. I on se slaže da je je glavni pokretač rasta SBI TOP-a uglavnom rast dobiti kompanija.
- Na primjer, unatoč prinosu od 42 posto, SBI TOP je 2024. započeo s P/E multiplom od 8,3x, a završio sa 7,7x. Drugim riječima, zarade kompanija su rasle još brže. Dio rasta u ovoj godini se vjerojatno može pripisati i tome da su investitori prepoznali koliko je indeks bio ‘jeftin‘. Neki dio rasta pripisuju i pripremama uvođenja investicijskih računa u Sloveniji. Jedan od prijedloga je da se porezne olakšice kroz takve račune priznaju samo u slučaju da određeni postotak portfelja čine domaće dionice. A tu su naravno i očekivanja rezultata za četvrti kvartal, kao i cijelu 2025. godinu (neke kompanije su već objavile očekivanja prema kojima izgleda da će i ovo biti odlična godina) – pojašnjava Pulitika.
Slijeva se sve više novca
Sve se to pozitivno odražava na likvidnost tamošnje burze. U siječnju je vrijednost prometa dosegnula 59,2 milijuna eura, što je osjetnih 90 posto u usporedbi s prosječnim prometom u siječnju tijekom proteklih pet godina, poručili su nam s Ljubljanske burze. - Međunarodni investitori držali su 53 posto udjela u prometu u 2024. godini i predstavljaju važnu skupinu aktivnih investitora u kompanijama s Prime Marketa. Do sada u 2025. godini, njihov udio ostao je na istoj razini kao i godinu prije – navodi Marko Bombač.
Unatoč osjetnom rastu posljednjih mjeseci, slovenske dionice i dalje su zanimljiva ‘roba. Kako kaže Đivo Pulitika, slovenske kompanije, pogotovo najveće, mahom bilježe rast poslovanja u kombinaciji s još uvijek nižim omjerima cijene dionice i zarade kompanije (P/E) i višim dividendnim prinosima u odnosu na Europu.
- Naprimjer, usporedba dionica s velikim težinama u SBI TOP-u u odnosu na MSCI-jeve europske sektorske indekse, prema podacima s Bloomberga, izgledaju ovako: Krka se trenutno trguje na 13x P/E, uz 4,5 posto dividendnog prinosa (MSCI Europe Healthcare je na 18x i dva posto). Petrol je na 12x P/E i četiri posto dividendnog prinosa, što je otprilike točno na prosjeku europskog Energy i Consumer Staples sektora. NLB Banka je na P/E od 5x, uz 7,5 posto dividende (MSCI Europe Finance je na 10,8x i 4,5 posto). Slovenski osiguravatelji su nešto jeftiniji od europskog financijskog sektora po P/E-ju, ali nude i malo nižu dividendu (Triglav ima P/E 8x i dividendu 3,7 posto, dok Sava Re ima P/E 9x i dividendni prinos 3,3 posto). Dakle, relativnom usporedbom se ističu Krka i NLB. Petrol je dionica kojoj je vrijednost ove godine najviše porasla, ali je kompanija i najavila snažan rast poslovanja ove godine – navodi Pulitika.
ETF sve popularniji
Ulaganje u pojedine dionice uvijek je rizik koji se može umanjiti ulaganjem u cijeli indeks. Za takav pristup dobro su rješenje investicijski fondovi kojima se trguje na burzi (ETF). ICAM je prije nekoliko godina na Zagrebačku burzu uvrstio ETF koji prati kretanje slovenskog indeksa. Prema podacima Zagrebačke burze, u siječnju ove godine taj ETF bilježio je uvjerljivo najveći promet među tom vrstom vrijednosnica od 2,3 milijuna eura. Investitori mogu tom ETF-u pristupiti i preko drugih kanala (Ljubljanska burza ili primarno izdanje za institucionalne investitore), pa je od početka godine ukupno prikupio 5,6 milijuna eura novih investicija. Ukupno veličina ETF-a je sada 25 milijuna eura. Đivo Pulitika očekuje da će interes i dalje ostati snažan, dok je i tržište zdravo.
- Ove godine imamo rekordan interes na Ljubljanskoj burzi (iako još uvijek slabiji nego u Zagrebu), a rast ukupne imovine ETF-a ga čini zanimljivim i nekim većim igračima, koji obično imaju ograničenja za ulaganje (naprimjer, ne smiju uložiti više od 10-15 posto ukupne vrijednosti nekog ETF-a). Stoga, kad je ETF malen, ni ne ulažu u njega, jer im je ukupna razina investicije premalena u odnosu na njihov vlastiti portfelj. Međutim, navedena ograničenja sada već znače da takvi investitori mogu uložiti dva do tri milijuna eura, pa vjerujemo da bi ovaj ETF mogao za neke od njih postati primarni (ili bar dopunski) način izlaganja slovenskom tržištu kapitala – tvrdi Pulitika.