Srebro ruši rekorde, do 2030. cijena bi mogla biti i 150 eura za uncu

Kada bismo izdvojili imovinsku klasu koja je ove godine najviše briljirala to bi zasigurno bilo zlato. Ta konzervativna klasa sigurna je luka za sve investitore u turbulentnim vremenima pa tako i u 2025. koja je od početka do kraja, prvenstveno zbog Trumpa i geopolitičkih nemira. No nije zlato jedini plemeniti metal koji je ove godine rekordan jer rekordno je i srebro.

Upravo Financial Times piše da je prije nekoliko mjeseci njemačko ministarstvo financija privuklo neobičan potez; otkazalo je božićno izdanje srebrnih kovanica koje se dugo planiralo. Razlog tomu je rast cijene srebra. Unca srebra danas iznosi 63,65 dolara, odnosno 54,25 eura, što je gotovo dvostruko više nego prije godinu dana.

Srebro je tako snažno u novijoj povijesti raslo svega dvaput i to krajem 70-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme naftne i inflacijske krize te 2008. godine u vrijeme globalne financijske krize. Posebno je zanimljivo što se ovoga puta nagli rast cijene srebra ne događa paralelno s kolapsom tržišta dionica ili obveznica; barem zasad.

Prošle je godine industrijska potražnja za srebrom stalno rasla, osobito u segmentima električnih vozila i čipova. Uz to, Bijela kuća nedavno je srebro proglasila strateškom robom što je izazvalo strah od skorih carina. Zato je u SAD-u krenulo gomilanje zaliha. To je, pak, pogoršalo nestašice drugdje i stvorilo neobične cjenovne razlike između Londona i New Yorka.

Naravno, ne smije se zaboraviti ni FOMO (engl. fear of missing out), odnosno strah od propuštanja, koji investitore potiče da ulažu u sektore vezane uz umjetnu inteligenciju, zlato te kriptovalute. Kako su cijene tih imovina rasle dio ulagača okreće se i srebru pa srebro nazivaju i novim zlatom.

Rast od 75 posto u 12 mjeseci

Kako i ne bi, s povećanjem od preko 75 posto u 12 mjeseci, ako gledamo cijenu u eurima, znatno je veće od cijene zlata u istom periodu. Uz to, cijena srebra je od početka 2020. do danas rasla preko 220 posto čime je nadmašila rast cijene zlata čak i u dugom roku.

Središnje banke, uključujući FED i ECB, ove su godine značajno spustile kamatne stope pa vlada i strah od povratka inflacije te slabljenja dolara što je naravno pridonijelo i neizvjesnosti među investitorima pa tako i rastu cijene srebra i zlata.

Cijelu situaciju ovoga je tjedna komentirao i vlasnik te glavni direktor Centra zlata Saša Ivanović koji tvrdi da izniman rast cijene srebra privlači sve više investitora, kako na stranim tako i na domaćem tržištu, a Hrvati sada sve češće ulažu u investicijsko srebro te ga vide kao odličan alat za očuvanje vrijednosti svojih ušteđevina od negativnih rizika.

Prema procjenama Centra Zlata, u 2025. Hrvati su kupili do 70 milijuna eura fizičkog investicijskog srebra, što znači da se ulaganje u ovaj plemeniti metal približno udvostručilo u odnosu na godinu ranije.

- U Centru Zlata bilježimo snažan rast potražnje za srebrnjacima i srebrnim polugama. Prethodno smo imali veliki broj ulagača koji bi manji dio portfelja držao u srebru, a veći u zlatu, no sada se po prvi put pojavila značajna brojka onih koji ulažu isključivo u srebro i čini se kako će ta brojka rasti i u nadolazećem razdoblju – priopćio je Ivanović.

- Iz perspektive privatnih ulagača, jedna od glavnih razlika između investicijskog zlata i investicijskog srebra jest ta što se na srebro plaća PDV, no rast cijene srebra sada je u potpunosti anulirao njegov značaj i ulagači više ne obraćaju pozornost na PDV kao bilo kakvu prepreku za ulaganje u srebro. Neizvjesnost na globalnom tržištu i veliki rast cijene srebra pomogao je tome da se domaće tržište investicijskog srebra ove godine, prema našim procjenama, praktički udvostručilo u odnosu na 2024. te iznosi blizu 70 milijuna eura – dodao je Ivanović.

Optimistične projekcije

No, dok potražnja za srebrom raste, osobito ona industrijska, ponuda ostaje deficitarna već petu godinu za redom. Proizvodnja iz rudnika raste sporo, a srebro se često ugrađuje u dugoročnu infrastrukturu i tehnologiju, što otežava njegovo recikliranje. Prema podacima Instituta za srebro (Silver Institute) Od 2021. do 2025., tržište srebra tako je akumuliralo manjak od čak 796 milijuna unci, što je više od cjelokupnog godišnjeg obujma industrijske potražnje u 2025. godini.

- Gotovo 60 posto izrudarenog srebra odlazi u industrijski sektor zbog njegovih specifičnih svojstava poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, što ga čini praktično nezamjenjivom proizvodnom sirovinom. Zbog široke primjene u infrastrukturi i tehnologiji dugoročne namjene, recikliranje srebra je prilično ograničeno. Upravo zbog toga, svake je godine potrebno izrudariti sve više i više srebra kako bi se pokrila rastuća potražnja, što nije slučaj na terenu. Srebro se uglavnom dobiva kao nusprodukt ekstrakcije drugih metala, pošto se ekskluzivno rudarenje srebra ne isplati u pogledu jediničnih troškova rudarskih kompanija. Pritom, novi velebni projekti u rudarskoj industriji zahtijevaju značajan vremenski rok i velike investicije kako bi došli u fazu pogona, s tim da takvih projekata trenutno nema na vidiku. U kontekstu toga, vrlo je izgledno da ćemo deficit ponude srebra gledati najmanje još 10 do 15 godina – napominje Ivanović.

Deficit ponude, prema procjenama, nastavit će se i u narednom periodu jer nekih novih najava u smislu rudničke proizvodnje nema. Ivanović zato projicira da bismo mogli svjedočiti cijeni srebra od sto do čak 150 eura po unci u sljedećih pet godina.