Štednja se i dalje gomila na računima koji ne donose zaradu

Štednja građana ne prestaje rasti, no glavninu tog novca nalazi se na računima po viđenju (prekonoćni depoziti) koji donose tek simboličnu kamatu. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) koje su prokomentirali analitičari Raiffeisen banke, prekonoćni depoziti činili su u lipnju gotovo 73 posto ukupnih, odnosno iznosili su gotovo 45 milijardi eura. U godinu dana njihov iznos povećao se za 12,4 posto. Valja spomenuti kako su samo mjesec dana ranije, krajem svibnja, prekonoćni depoziti držali udjel od 71,8 posto.

S druge strane, oročena štednja iznosi 16,8 milijardi eura što je malo više od 27 posto ukupnih depozita. RBA analitičari naglašavaju kako je ova vrsta depozita u lipnju na godišnjoj razini zabilježila negativnu promjenu od 0,9 posto po prvi put od veljače 2023. Tome je pridonio pad na mjesečnoj razini za 2,5 posto. Po njihovom tumačenju, ovo smanjenje vjerojatna je posljedica i smanjenja tržišnih kamatnih stopa u okruženju postupnog ublažavanja restriktivnosti monetarne politike koju provodi Europska središnja banka.

Padu oročene štednje ponajviše je doprinijelo povlačenje štednje građana. Oročeni depoziti kućanstava iznosili su u lipnju 10,4 milijardi eura, a u odnosu na lipanj prošle godine bili su niži 5,3 posto. Depoziti poduzeća od 4,3 milijarde eura smanjeni su za 3,4 posto. Podsjetimo, ključna kamatna stopa ECB-a zaustavila se na dva posto. Prema HNB-ovim usporednim podacima o kamatnim stopama na depozite s jednokratnom uplatom i rokom dospijeća od 12 mjeseci, u domaćim bankama se na oročavanje može dobiti između 0,4 i 2,3 posto. 

Iako je kamata na oročavanje trenutno prilično 'mršava', pa ima ekonomske logike u smanjivanju te vrste depozita, rijetko tko može pronaći bilo kakvu logiku u povećanju štednje po viđenju. Naime, na tu vrstu depozita banke nude kamatnu stopu od 0,01 posto do najviše 0,05 posto. Unatoč tome, novac na takvim računima sve se više gomila. Statistika kaže da su ukupni depoziti kućanstava iznosili 40,7 milijardi eura ili 65,9 posto ukupnih depozita. Od toga se na prekonoćne depozite odnosilo 30,3 milijarde eura, što predstavlja povećanje za 14 posto godišnje. Rast ukupnih depozita ubrzao je sa 8,1 posto u svibnju na 8,3 posto u lipnju, dok su u odnosu na mjesec ranije povećani za 1,2 posto.

- Nakon što je krajem 2023. bilo primjetno usporavanje godišnjeg rasta depozita kućanstava kao posljedica učinka baznog razdoblja (zbog rasta sredstava na transakcijskim računima u istom razdoblju godinu ranije uslijed uvođenja eura), od početka 2024. godine godišnja stopa rasta postepeno se normalizira (iščezavanje neuobičajenih promjena iz izračuna), a od početka 2025. bilježi i postupno ubrzavanje koje je kratkotrajno bilo zaustavljeno u travnju – komentirali su u RBA.

S druge strane, ukupni depoziti poduzeća iznosili su gotovo 16,7 milijardi eura ili 27 posto ukupnih depozita. Na godišnjoj razini njihova stopa rasta ubrzala je sa 3,7 u svibnju na 5,4 posto u lipnju uz povećanje na mjesečnoj razini za 2,8%. Prema strukturi, 12,4 milijardi eura depozita poduzeća se odnosilo na prekonoćne depozite, što je jednako povećanju za 8,9 posto na godišnjoj razini uz povećanje za šest posto na mjesečnoj razini.