Ukupno 9,95 milijuna eura nudi se malim, srednjim i mikropoduzetnicima tzv. vaučerima za digitalizaciju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Novi natječaj za te vaučere, kojima se može financirati i kibernetička sigurnost, otvara se 1. studenoga
Mnogi i dalje na jačanje kibernetičke otpornosti gledaju kao na neku nužnost tek kada se dogodi zlo, no Europska unija, ali i Republika Hrvatska već neko vrijeme nude sredstva za digitalizaciju, u sklopu kojih su i ona za kibernetičku sigurnost. U okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. u kontekstu kibernetičke sigurnosti planirana je tako operacija ‘Podrška za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga‘, koja, među ostalim glavnim aktivnostima, navodi i jačanje kibernetičke sigurnosti javnih e-usluga.
– Operacije u području kibernetičke sigurnosti za gospodarski sektor nisu planirane, ali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavilo je poziv ‘Vaučeri za digitalizaciju‘ namijenjen malim, srednjim i mikropoduzetnicima (MSP). Njime se osiguravaju sredstva za povećanje razine digitalne zrelosti MSP-ova razvojem digitalnih poslovnih modela, jačanjem kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije osposobljavanjm i uslugama za poboljšanje digitalnih vještina ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti – objasnili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Dosad jedini natječaj
O sredstvima za financiranje kibernetičke sigurnosti upitali smo i Kuću Europe.
– Države članice trebale bi promicati politike na kojima se temelji uspostava javno-privatnih partnerstava specifičnih za kibersigurnost, kojima bi se trebale pojasniti i dostupne mogućnosti financiranja – poručili su iz mjerodavnih službi Europske komisije.
Jedno od javno-privatnih partnerstva je suradnja države s kompanijom Setcor na provođenju spomenutih vaučera.
– U prvom roku Poziva za vaučere za digitalizaciju pristiglo je ukupno 890 prijava projekata, u vrijednosti od 5,9 milijuna eura. Iako je to 80 posto više od očekivanog, broj prijava i dalje ne doseže ukupnu alokaciju od 9,95 milijuna eura. Dodatni razlozi slabijeg interesa uključuju smanjenu zrelost tvrtki i općenito svijest o kibernetičkoj sigurnosti – kaže nam direktor Direkcije kibernetičke sigurnosti u Setcoru Vedran Vujasinović.
Na vaučerima surađuje i tvrtka LAMA.
– Prepoznali smo rizike i naše iskustvo u dijagnostici, analizi, projektiranju, isporuci i konfiguriranju složenih i jednostavnih sigurnosnih rješenja korisnicima daje dodatnu sigurnost da će biti adekvatno zaštićeni te da će imati i adekvatno disaster recovery rješenje u slučaju mogućeg najlošijeg scenarija – izjavio je Denis Fusek, CTO tvrtke LAMA.
Iz Setcora su napomenuli da se cijela priča financira djelomično vlastitim sredstvima, a djelomično sredstvima iz EU-a. Također, kako kažu, unatoč slabijem interesu u prvom roku, poduzeća će imati novu priliku za prijavu s obzirom na to da se natječaj za te vaučere ponovno otvara 1. studenoga. A da su ti vaučeri dosad bili jedini natječaj specifično vezan uz kibernetičku sigurnost potvrdio je Drago Cmuk, partner u tvrtki Mazars.
Digitalni frankensteini
U prvom krugu natječaja bilo tek 60 prijava za vaučere za kibernetičku sigurnost, govori Cmuk, što je iskoristilo samo 17,6 posto proračuna, a glavni je problem, dodaje, često iznos jer veće tvrtke smatraju da 15 tisuća eura nije dovoljno, a manje tvrtke nerado izdvajaju i toliko sredstava te radije rade na tome samostalno.
– Nedostaje sustavno razmišljanje koje bi sagledalo poslovne potrebe, identificiralo izvore neefikasnosti, rizike i mogućnosti za stvaranje nove vrijednosti. Stvaranje digitalnih temelja tvrtke često se prepušta dobavljačima, a nakon implementacije ti alati često rade izolirano ili loše povezano. Mi ih zovemo ‘digitalnim frankensteinima‘. No najuspješnije uprave razmišljaju sustavno gradeći poslovni sustav sukladno potrebama tvrtke – zaključuje Cmuk.
Osim sredstava koje daje država, zapitali smo se što je s bankama pa smo nekolicini poslali upite. Odgovor smo dobili samo od Zagrebačke banke, koja je poručila da ‘u okviru fonda InvestEU za poticaj razvoja inovacija i digitalizacije malim i srednjim poduzećima te malim tvrtkama srednje kapitalizacije‘ osigurava financiranje pokriveno jamstvom Europskog investicijskog fonda koje se upotrebljava za osiguravanje i povećanje kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka. Sredstava, dakle, ima, a na sigurnost se treba početi ozbiljnije gledati.