Financije
StoryEditor

Stjecanje vlastitih dionica sve je češća praksa domaćih kompanija. Zašto to rade i tko ih kontrolira?

01. Rujan 2023.
foto Shutterstock
Span je posljednja u, ne tako kratkom, nizu kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi koje sve češće kupuju vlastite dionice. Sredinom kolovoza kupljeno je 500 dionica, što je 0,0255 posto temeljnoga kapitala kompanije. Prije toga društvo je već posjedovalo 19.830 vlastitih dionica koje su činile 1,0117 posto temeljnog kapitala, a nakon najnovije kupnje posjeduje ukupno 20.330 vlastitih dionica, odnosno 1,0372 posto temeljnoga kapitala. 
 
Podravka je u lipnju u dvije tranše stekla dodatnih 500 vlastitih dionica nakon čega stanje trezorskoga računa Društva iznosi 108.834 vlastitih dionica, odnosno 1,528567 posto temeljnoga kapitala. 
 
Zagrebačka banka, koja je ove godine isplaćuje najveće dividende u povijesti (u svibnju i listopadu dioničarima će se isplatiti više od četiri milijarde kuna ili 531 milijun eura) do kraja godine planira i otkup do 120 tisuća vlastitih dionica, za što će se izdvojiti najviše 1,3 milijuna eura, uglavnom za nagrade zaposlenicima u idućih nekoliko godina. 
 
Informacije o kupnjama vlastitih dionica na Zagrebačkoj se burzi objavljuju gotovo u dnevnome ritmu, a s aktivnošću prednjači nekoliko društava čijim se dionice uglavnom i najviše trguje. Dijelom je to i zbog programskoga otkupa vlastitih dionica koji se u praksi provodi s različitim namjenama (primjerice, nagrađivanje menadžera/zaposlenika, ESOP program, poboljšanje kapitalne strukture).
 
No, trezorske se dionice često shvaćaju i kao alternativa dividendi, što svakako vrijedi za Hrvatski telekom koji već godinama prakticira kupnje dionica u trezor. U okviru trenutno važećeg Programa otkupa dionica (iz 2021.) lani je kompanija provela najveći otkup dionica u svojoj povijesti. Kompanija je lani kupila 980 tisuća dionica vrijednih čak 180,4 milijuna kuna, što je 81 posto više nego godinu prije. U prvome kvartalu ove godine tempo je ipak usporen. Kupljeno je dodatnih 85.299 dionica za što je plaćeno 2,1 milijuna eura.
 
Tomislav Bajić, stručnjak za odnose s investitorima Hrvatskog Telekoma kaže kako je stjecanje dionica standardna praksa alokacije kapitala u poslovnome svijetu. - Počevši od 2017. godine, HT je započeo s otkupom vlastitih dionica, čime je dodao još jedan instrument u svojoj alokaciji kapitala. Ovaj se pristup  uklapa u našu širu poslovnu strategiju koja se oslanja na redovnu dividendu, dodatno naglašavajući našu posvećenost kreiranju vrijednosti za dioničare. Ciljevi su otkupa vlastitih dionica višestruki. Prije svega, on pruža konkretne koristi svim dioničarima HT-a, dopunjujući standardnu isplatu dividende. Ovime stvaramo dodatnu priliku za povrat sredstava dioničarima. Drugo, ovakav pristup pridonosi poboljšanju kapitalne strukture našeg Društva, stvarajući dodatnu ravnotežu u strukturi financiranja. Treće, stjecanje vlastitih dionice omogućuje dodatno nagrađivanje zaposlenika – tumači Bajić.
 
Iz Spana kratko poručuju kako se njihov Program otkupa vlastitih dionica provodi s ciljem raspolaganja dionicama u okviru ESOP programa, nagrađivanja članova Uprave, zaposlenika Spana i povezanih društava, potencijalnih akvizicija društava i za sve ostale svrhe koje su kao takve predviđene i dopuštene primjenjivim zakonodavstvom Republike Hrvatske, a sukladno odluci Glavne skupštine Društva od dana 13. lipnja 2022. godine.

Provedbu zakona nitko ne kontrolira

Dakle, osim kao svojevrsni supstitut dividende i kao nagrada zaposlenicima i/ili ESOP, vlastite se dionice kupuju i kao instrument utjecaja na kapitalnu strukturu društva te kao instrument utjecaja na dioničarsku strukturu. No, kako bi se zaštitilo načelo očuvanja temeljnoga kapitala stjecanje se takvih dionica posebno uređuje, točnije regulirano je Zakonom o trgovačkim društvima. Naime, stjecanje vlastitih dionica osjetljivo je pitanje, jer trgovačko društvo na taj način postaje samo svojim članom, što je protivno načelu odvojenosti članova i društva. Zakon veli da vlastite dionice treba stjecati samo u iznimnim slučajevima, jer bi njihovo neograničeno i bezuvjetno stjecanje dovelo do erozije temeljnoga kapitala. Stoga sva zakonodavstva u svijetu donošenjem odgovarajućih propisa štite interese dioničara, odnosno vlasnika kapitala. 
 
Odvjetnik Mićo Ljubenko pojašnjava kako u pogledu stjecanja vlastitih dionica Zakon o trgovačkim društvima kaže da to može biti najviše na rok od pet godina te da može biti maksimalno do deset posto kapitala.
image

Mićo Ljubenko

foto
- Također, odredbom čl. 233. ZTD-a propisano je da mogu biti razrađeni uvjeti za stjecanje, ali zakon istovremeno navodi osam razloga kada se dionice mogu steći i bez odluke skupštine. Što se uobičajenih razloga tiče rekao bih da su dva najčešća. Prvo, društva imaju interes stjecati vlastite dionice kada neki dioničar želi prodati pa ili nema kupca ili kupac nije prihvatljiv i tada se ide na sigurnu opciju da dionice ostanu u društvu, a dioničar je ipak prodao, jer se dioničaru ne može zabraniti načelno da proda svoju imovinu.
 
Drugo, društva u vidu dionica imaju uobičajeni oblik kapitala kako se daje bonus menadžmentu kroz takozvane opcijske dionice. U praksi ne postoji pouzdan mehanizam bilo kakve kontrole poštivanja ZTD-a glede limita deset posto i pet godina. Upravo zbog čestog kršenja zakona, bez kontrole i sankcija, ZTD je promijenjen, pa se sada dopušta držanje dionica pet godina dok je prije bilo godina i pol. Ovdje je u zakonu nejasno može li društvo držati primjerice vječno dionice do deset posto, jer je teško pratiti koje su dionice unutar pet godina stečene, a koje otuđene, ali se stalno poštuje ‘do 10 posto‘. Provedbu zakona u ovom dijelu ne provode ni revizori ni sudski registar, oni sve to vide i mogli bi reagirati, no to ne rade zato jer nije zakonski propisano da moraju reagirati. Provedbu zakona u tom dijelu rade sami sebi jedino ona društva koja su na burzi, a to su zanemarivo rijetki – zaključuje Ljubenko. 

 

 

 

 

 

 

25. srpanj 2024 00:43